MARENDIN 2015.

Ozren Pivac za juneće šnicele i njoke osvojio 4,60 bodova

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 26 Ožujak 2015

Image Sedma sezona amaterskog kulinarskog natjecanja Marendin službeno je započela prošlog četvrtka u konobi Kalalarga. Prvi natjecatelj Ozren Pivac i pomoćnica Ana El Zein u kuhinji konobe nekoliko sati su pripremali juneće šnicele u umaku i njoke s pršutom po staroj recepturi. - Juneće šnicele u toću sam pripremio po starom dalmatinskom receptu koji je pronađen u škrinjama baka. Naši stari su znali kuhati s minimalno začina što smo i mi večeras pokušali. Osnova jela je kapula koja se prodinstala na masti i ulju na koje smo posložili šnicele koje smo prethodno natukli i marinirali u bevandi od kvasine i vode. Jelu smo dodali začine i kuhali nešto više od dva sata,a za prilog je gospođa Ana pripremila domaće njoke s pršutom, kazao je Pivac koji je dodao da je jelo koje je pripremio dalmatinsko, no da se dotiče i ostalih kuhinja Hrvatske. Posjetitelji su kušali hranu kojoj su dali ocjenu 4,67, a glavni sudac Goran Staničić jelom je bio jako zadovoljan te ga je ocijenio s visokih 4,60 bodova. – Šniceli u domaćem šugu i njoki su mi se jako svidjeli i nemam zamjerki. Zadatak ovogodišnje sezone je da sva jela koja natjecatelji pripremaju budu izvorna dalmatinska, i u tome je prvi natjecatelj Ozren Pivac i uspio, rekao je Staničić. I koordinatoru Marendina i gastronomskom stručnjaku Veljku Barbieriju svidjeli su se šniceli u kapuli, i kazao je da se nada da će ovo jelo uskoro biti na meniju konobe Kalalarga. Zabava se kao i prijašnjih sezona Marendina uz pjesmu i kapljicu vina nastavila do kasnih večernjih sati, a sljedećeg četvrtka kulinarske sposobnosti pokazat će Silva Marinović uz pomoć Ani Šoštarić koje će pripremati janjetinu s bižima.  

POBUNA ZBOG RADOVA

Grad započeo iskope na Trgu Tina Ujevića, stanari i obrtnici prosvjeduju

Piše: Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 26 Ožujak 2015

Image Na Trgu Tina Ujevića i u Pekarskoj ulici započeli su radovi na uređenju dijela na kojem se ljeti nalazi glavna bina za održavanje kulturnih događanja. Radove na Trgu, koje će Grad platiti oko 232 tisuće kuna, izvodi tvrtka Migros. Međutim, obavijest o početku izvođenja radova nisu dobili vlasnici ugostiteljskih obrta, kozmetičkih i frizerskih salona, stanari, privatni iznajmljivači i poduzetnici koji su Gradu prošlog četvrtka uručili zahtjev za odgodu radova. Dopisom koji je dostavljen gradonačelniku Tonćiju Biliću i dogradonačelnici Lori Veličković, a koji je potpisalo 25 stanara i obrtnika, traži se odgoda radova za jesen, odnosno nakon završetka turističke sezone.

Nakon ljeta druga faza

Prema riječima Lori Veličković, radovi započinju na Trgu Tina Ujevića i u Primorskoj ulici prema projektu koji je usklađen sa sadašnjim stanjem. - Riječ je o uređenju prostora oko pozornice gdje bi trebala biti sjedeća mjesta. Nakon ljeta će se izvršiti druga faza radova u Pekarskoj i Glazbarskoj ulici. Izvođaču radova tvrtki Migros dat je rok od 30 dana za završetak radova, s time da je Migros na ime ozbiljnosti ponude dao 20% novčanog pologa od ukupnog iznosa i garanciju da će radovi biti gotovi prema dogovoru, odnosno najdalje do 20. travnja, kazala je dogradonačelnica koja dodaje da je Grad objavio javni natječaj za izvođenje radova, a otvaranje ponuda izvršeno je 24. veljače. Odluku o provođenju postupka javne nabave, Grad je, kako kaže dogradonačelnica, uputio na adrese tvrtki Mata, Alabaster, Migros te građevinskih obrta Lovre, Lučić i Tomaš. - Projekt uređenja Trga Tina Ujevića trebao je biti napravljen za mandata Siniše Srzića i Dragana Srzića, ali se nikada nije došlo do kraja. Odluka o početku izvođenja radova donesena je u studenome prošle godine, a tijekom zime se radovi nisu mogli izvoditi jer su bile vremenske nepogode, kazala je Lori Veličković.

Grad treba raditi za građane, a ne protiv njih''

S druge strane, radovima s ogorčeni stanari Trga Tina Ujevića, a kako su nam kazali vlasnik zalogajnice Pape Ivica Klarić i privatna iznajmljivačica Dunja Staničić koja stanuje u Pekarskoj ulici, u Gradu su u tri navrata nailazili na zatvorena vrata. - Iznajmljivanje apartmana mi je jedini izvor prihoda za egzistenciju i ako ostanem bez gostiju kojima ću zbog radova morati otkazati rezervacije do 1. svibnja, postoji mogućnost da mi rezervacije otkažu i svi drugi gosti. Mirovina mi je 1.294 kune čime ne mogu platiti ni režije, a kamoli boravišnu pristojbu, poreze i prireze i hranu. Sezona mi je upitna, a 28. ožujka su mi trebale doći četiri ture gostiju. Uvijek sam bila za dogovore, ali ovakav način rada od strane Grada je isključiva bahatost koja se pravda da je u okvirima zakona, a pitam se gdje je tu ljudski faktor. Grad treba raditi za građane, a ne protiv njih, a to šminkanje Trga Tina Ujevića nije toliko hitno da se ne bi moglo izvesti krajem sezone, kazala je Dunja Staničić koja je prošlog četvrtka zajedno s Klarićem trebala održati razgovor s dogradonačelnicom Lori Veličković, međutim, kako kaže, dogradonačelnica je otkazala sastanak.

Štekat zatvoren mjesec i pol dana

Početkom radova koji nisu niti najavljeni ogorčen je i Ivica Klarić koji je mišljenja da radovi neće biti završeni u roku od 30 dana kako se najavljuje iz Grada. - Ne vjerujem da se radovi mogu izvršiti u roku od mjesec dana i pitam se tko će nama platiti penale ako radovi ne budu gotovi do 20. travnja kako je najavljeno. Mi ćemo i dalje plaćati najam štekata i sve obveze kao i ostali bez obzira što će mi štekat biti zatvoren mjesec i pol dana. Za dva mjeseca ću dobiti godišnji račun od 40 tisuća kuna za najam štekata, a koji neću moći platiti, kazao je Klarić koji nadodaje da je upitno je li Grad ishodovao građevinsku dozvolu za rekonstrukciju Trga Tina Ujevića. Inače, potpisnici zahtjeva za odgodom radova kontaktirali su predstavnike Živog zida koji su im kazali da će priskočiti u pomoć.

 

LORI VELIČKOVIĆ, DOGRADONAČELNICA, KOMENTIRA OGORČENJE STANARA

Njihovo je ponašanje van svake pameti''

- Što se tiče dopisa stanara, ugostitelja i obrtnika, ne mogu vjerovati da ljudi gledaju samo svoje interese, a ne gledaju što je opće dobro. Ovakvo njihovo ponašanje je van svake pameti, ali oni se imaju pravo buniti, a mi moramo raditi i završiti projekt koji smo javno najavili, zaključila je dogradonačelnica.  

 

GARANCIJA IZVOĐAČA

Ravlić: Radovi mogu biti gotovi za 30 dana''

Kako bismo provjerili postoji li mogućnost da radovi budu gotovi u roku, kontaktirali smo vlasnika tvrtke Migros Milana Ravlića koji nam je kratko kazao da radovi mogu biti gotovi za 30 dana i da ne vidi ništa sporno. Sličnu informaciju dobili smo i od nadzornika radova arhitekta Gorana Juričića. - Ukoliko tijek radova ne bude poremećen iz objektivnih okolnosti, moguće je da će isti biti dovršeni za 30 dana, odnosno u ugovorenom roku, kazao je Juričić.

 

OGORČENI UVJETIMA

Stomatolozi tuže Dom zdravlja Županije

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 26 Ožujak 2015

Image Stomatolozi Doma zdravlja, ogorčeni uvjetima u kojima se zgrada nalazi, podigli su prije pola godine tužbu protiv Doma zdravlja Splitsko dalmatinske županije. Naime, stomatolozi Dražen Radić, Jolanda Topić, Matilda Visković-Srzić i Linda Eljuga udružili su se nakon što je što je prilikom preuređenja i prenamjene prostora oštetećena podna izloacija, uklonjen zubni rendgen i ulazna vrata te postavljen natpis na kojem je istaknuto da su sve usluge u svim ugovornim ordinacijama svim osiguranicima HZZO-a RH besplatne. Dražen Radić kazao nam je više o tužbi i problemima s kojima su svakodnevno suočeni.

Uklonjeni rendgen i vrata

– Prvi i najvažniji razlog zbog kojeg smo podnijeli tužbu je taj što su, suprotno ugovornim odredbama, zaključana vrata prostora u kojem se nalaze zubni rendgen i sprema, a nedugo iza toga je rendgen uklonjen i izmješten na nepoznato mjesto te nam je time onemogućeno njegovo korištenje, kazao je Radić.  U tužbi koju su stomatolozi podnijeli Općinskom sudu u Makarskoj, navodi se i da su bez prethodne najave ili konzultacije sa stomatolozima uklonjena ulazna vrata koja kroz radno vrijeme služe kao komunikacija između čekaonice i hodnika. Obzirom na to da nema vrata, hodnik čekaonice je konstantno otvoren čime je ugrožena sigurnost medicinske opreme zubara.  – I vrata i rendgen su uklonjeni bez najave i dogovora, a nikakvo objašnjenje nismo dobili, rekao je Radić. Treća stavka po kojoj stomatolozi tuže županijski Dom zdravlja odnosi se na podnu izolaciju koja je oštećena prilikom preuređenja i prenamjene prostora za pregled, a koji je Dom zdravlja dužan održavati.

Natpis nas vrijeđa''

Tijekom lipnja prošle godine na ulazu u zgradu kao i na ulaznim vratima stomatoloških ordinacija Doma zdravlja Županije je postavljen natpis 'Sve usluge u svim ugovornim ordinacijama (one u koje idete sa knjižicom HZZO-a) su besplatne'. Radić kaže kako je Pravilnikom HZZO-a o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti jasno određeno koje vrste usluga osiguranicima podmiruje obvezno zdravstveno osiguranje, a koje se usluge moraju plaćati. – Postavljeni natpis vrijeđa nas stomatologe i nezakonit je jer je Dom zdravlja ugovorni subjekt, a ravnatelj Petric se postavio kao da je on HZZO. Natpis je populistički jer sve stomatološke usluge ni u jednoj državi nisu besplatne i ne mogu biti, a istovremeno imamo fiskalne blagajne, kazao je Radić koji je dodao da se hitna usluga svim osiguranicima RH nikada nije naplatila niti odbila i da nikada nisu naplatili rendgenski snimak svojim pacijentima, bez obzira imaju li osnovno ili dopunsko osiguranje. U tužbi je naznačeno i kako su tužitelji nakon objave navedenog natpisa gotovo svakodnevno izloženi prozivanju pacijenata, sumnji u etičnost i zakonitost njihova rada, pa i odlasku pacijenata kod drugih liječnika čime se vrijeđa njihov ugled, čast i dostojanstvo zbog čega su pretrpjeli neimovinsku štetu te u konačnici i traže naknadu.

DO BIOKOVA ZA 12 MINUTA

Žičara od 20 milijuna eura bi se isplatila za 12 godina

Piše: Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 19 Ožujak 2015

Image Grad je u suradnji s Institutom Arti Future iz Maribora prošlog petka u hotelu Miramare predstavio idejno rješenje pro-jekta žičara Makarska-Biokovo. Panoramska žičara s polaznom postajom na Zagonu koja bi Makarsku za 12 minuta spojila s biokovskim vrhom Štrbina koji se nalazi na 1338 metara nadmorske visine, bila bi duga oko 3100 metara. Investicija bi koštala oko 20 milijuna eura i isplatila bi se za 12 godina. U uvodnom dijelu prezentacije koja je trajala dva i pol sata, a kojoj se odazvalo oko 150 građana, gradonačelnik Tonći Bilić izvijestio je o svim poduzetim aktivnostima i radnjama, dinamici u daljnjoj proceduri ishođenja potrebne dokumentacije i o utjecaju i važnosti izgradnje žičare na razvoj Makarske. Na temu žičare u službi turizma i ekologije govorio je hrvatski alpinist i član Povjerenstva za praćenje izrade dokumentacije za projekt žičare Stipe Božić, dok je autor predinvesticijske studije Jurica Dobrinić predstavio financijsku stranu projekta temeljenu na novim analizama i podacima iz 2015. godine. Idejno rješenje predstavili su izrađivači, predstavnici Instituta Arti Future iz Maribora Marko Gal, Srečko Jesenšek i Tomaž Jelovšek.

Sva dokumentacija gotova do 2018. godine

Kako je kazao Bilić, za ishodovanje dokumentacije za žičaru, bit će potrebne najmanje dvije godine od kada se dobije lokacijska dozvola što znači da bi sva dokumentacija mogla biti gotova 2018. godine. Lokacijska dozvola bi se mogla dobiti početkom 2016. godine. Polazište žičare bilo bi sa Zagona, a gornja postaja na Štrbini, a visinska razlika između dvije postaje iznosila bi oko 1100 metara. Trasa žičare ucrtana je Prostorni plan Makarske i PP Županije, a polazna stanica na Zagonu je na nadmorskoj visini do 250 metara. Do mjesta planiranog za buduću polaznu stanicu iz centra Makarske, udaljenost je oko 2,5 kilometra. Kako je pojasnio Bilić, projekt žičara je podijeljen u tri faze-izradu dokumentacije i ishodovanje dozvola, građenje infrastrukture i opremanje objekta te komercijalizacija žičare. Lokacija na kojoj je predviđena gradnja žičare usklađena je s Prostornim planom Županije i Prostornim planom Makarske. Od rujna 2014. godine od kada je imenovano Povjerenstvo za praćenje projekta, izrađene su meteorološke studije, odabran je izrađivač rješenja, ubrzana je procedura usvajanja prostornog plana Parka prirode Biokovo, a pri kraju je i izrada projektnog zadatka.

Lokacijska dozvola u siječnju 2016.

- Izrada studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta su dva osnovna i temeljna dokumenta pomoću kojih se može ishodovati lokacijska dozvola. Nakon toga se kreće s izradom glavnog i izvedbenog projekta i posljednji korak je ishodovanje građevinske dozvole. Očekujemo da će do srpnja biti usvojen Prostorni plan Parka prirode Biokovo, a u siječnju 2016. godine očekujemo izdavanje lokacijske dozvole što je prvi akt o gradnji temeljem kojeg se od Republike Hrvatske traži koncesija za žičaru, kazao je Bilić dodavši da se na javni natječaj za izgradnju žičare mogu javiti trgovačka društva registrirana isključivo za tu djelatnost.Projekt žičare bi Agencija za konkurentnost investicije trebala proglasiti strateškom investicijom da bi se ubrzala njegova gradnja. Tijekom obrade projektnog zadatka Grad je naišao na problem lokacije donje postaje na Zagonu jer je u prijašnjem Prostornom planu iz 1985. godine koji je bio na snazi do 2006. godine, donja postaja žičare bila planirana na Glavici, a dvije alternative su bile Veliko Brdo i Zagon koje su ostale i u izmjenama Plana iz 2006. godine. - Donja postaja zahtjeva veliki intervenciju u prostoru Parka prirode jer će biti potrebna izgradnja dva betonska stupa. Međutim, za bilo kakvu promjenu donje postaje žičare, potrebno je izmijeniti i prostorni plan Županije i Makarske što je nemoguće brzo napraviti pa bi za promjenu oba plana i lokaliteta donje postaje trebalo par godina. Jedan od prob-lema je i što u užem centru grada, odnosno lokaciji donje postaje, grad ne raspolaže sa 10 tisuća kvadrata zemljišta koliko je potrebno. Ako bi bilo koji dio grada prenamijenili i osigurali površinu za donju postaju, vrijednost investicije bi se povećala za oko 10 milijuna eura jer je potrebno otkupiti privatno zemljište i osigurati sredstva, kazao je Bilić koji je potom pojasnio da će žičara Zagon-Štrbina uvelike promijeniti razvoj turizma i utjecat će na produljenje sezone, pružit će konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu i kvalitetu cjelokupnog prostora, a otvara se mogućnost novih sadržaja i podizanje razine zaposlenih pa će sve gospodarske djelatnosti imati koristi.

Na Biokovu moguća gradnja i heliodroma

Financijsku konstrukciju projekta predstavio je autor predinvesticijske studije Jurica Dobrinić koji je kazao da bi se potrebna sredstva od 18 do 20 milijuna eura mogla dobiti kreditom HBOR-a ili od EU fondova i ulagača, povrat ulaganja bit će za 12 godina, a žičara bi radila 10 mjeseci u godini. Glavno postrojenje žičare nalazit će se na Štrbini gdje će biti najveće opterećenje, a bit će potrebno otkupiti i zemljište na Biokovu i izgraditi trafostanicu, restoran i vidikovac. Kako su prilikom upita posjetitelja kazali predstavnici Instituta Art future, rok za gradnju žičare je od osam do devet mjeseci. Posjetitelje je zanimalo iz kojih razloga je ispušten plan heliodroma na planiranom području, na što je Bilić kazao da je to pitanje vezano za Prostorni plan Parka prirode Biokovo. – Prema mom mišljenju, uz samu žičaru uz gornju postaju nije potrebno odmah postaviti heliodrom. Sasvim je sigurno da bi se na površini od 18,5 hektara predvidjela i staza heliodroma. Na upit kakav će utjecaj na rad žičare imati bura, Marko Gal iz Instituta Arti Future kazao je kako će to pokazati studije koje će izraditi Grad kao investitor.

 

ŽIČARA U BROJKAMA
*20 milijuna eura koštat će žičara
*12 godina bit će potrebno za povrat ulaganja
*15 eura je cijena ulaznice za vožnju žičarom u oba smjera
*12 minuta je vrijeme dolaska od Zagona do Štrbine
*3100 metara je duljina žičare
*1100 metara je visinska razlika između dvije postaje žičare
*1,6 milijuna kuna potrebno je za otkup zemljišta od 15.600 kvadrata
*5 do 7 milijuna eura koštat će izgradnja gornje i donje po-staje žičare
*780 tisuća eura koštat će pristupni putovi
*8 do 10 milijuna eura potrebno je za opremu žičare
*550 tisuća eura koštat će dodatna projekta dokumentacija
* 190 tisuća ljudi žičarom će se godišnje prevesti od Zagona do Štrbine i natrag
*17,5 milijuna eura planirani je iznos kredita za žičaru
*8 do 9 mjeseci je rok za gradnju žičare
10 mjeseci godišnje je intenzivno turističko poslovanje ži-čare
*70 do 80 osoba je kapacitet kabine žičare

 

KOMUNALNI PROBLEM

Grad taji novu lokaciju kontejnera na Dugišu

Piše: Dijana Turić
Četvrtak, 19 Ožujak 2015

Image Do sredine prošlog tjedna više od 200 stanara Dugiša potpisalo je peticiju protiv postavljanja kontejnera na prošire-nje pored Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića, a koja je predana gradonačelniku Tonćiju Biliću. Nakon toga Grad je odlučio da će zeleni otok premjestiti na drugu lokaciju. Podsjetimo, stanari Dugiša peticiju su potpisali jer je po nalogu Grada prije tjedan dana bio ograđen prostor na cesti pored škole i vrtića, kafića i pizzerije, a na kojem su trebali biti postavljeni kontejneri.

Uvažena peticija

Premda je uvažio peticiju stanara, Grad taji novu lokaciju na kojoj će postaviti zeleni otok, a dogradonačelnica Lori Veličković potvrdila nam je da je zaprimljena peticija stanara. – Zeleni otok smo odlučili premjestiti na drugu lokaciju, a ne bih govorila gdje će se ista nalaziti već je sigurno da će biti na gradskom zemljištu unutar zone Istok, kazala nam je Lori Veličković. Točnu lokaciju zelenih otoka ne zna niti predsjednik MO Istok-Dugiš Nikša Gojak koji kaže da je razgovarao s predstavnicima Grada i Komunalca, no još nije siguran je li novo mjesto koja je bilo tema razgovora, konačno rješenje. - Posljednja lokacija koja se navodila kao potencijalno mjesto za zelene otoke bila je na križanju Breljanske i Zrinsko-Frankopanske. Je li to konačno, ne znam. Međutim, na Dugišu ima još zelenih otoka, jedan od njih se nalazi 300 metara od uklonjenog, jedan kod dječjeg igrališta, a na kraju Zrinsko-Frankopanske se nalaze četiri kontejnera, kazao je Gojak dodavši da je stanarima problem ako se kontejner postavi u blizini njihove zgrade, a jednako tako se protive i ako je udaljen 300 metara od zgrade.

Stanare ništa ne pitaju

S novom lokacijom kontejnera nije upoznat ni inicijator potpisivanja peticije Joze Vranješ koji nam je kazao da je ista predana i policiji. - Nas stanare se nije ništa pitalo ni kada su se uklanjali kontejneri niti kada su ih htjeli postaviti nasred ulice pored škole i vrtića. Na Dugišu ima drugih lokacija i nadam se da će Grad napokon naći neku prigodnu, a ne znam zašto se taji mjesto kontejnera. Nije u redu nametati ljudima nešto što im ne ide u prilog, a Grad je mogao barem sazvati nas stanare i predstavnike vrtića i škola i pitati nas za lokaciju, kazao je Vranješ. Podsjetimo, zeleni otok se do prije dva mjeseca nalazio na privatnom zemljištu pored trgovine Apfel te je morao biti uklonjen zbog izgradnje kuće. Unatoč činjenici što je vlasnik zemljišta od Grada sam zatražio da se izjasni oko nove lokacije kontejnera, Grad je prvo uklonio zeleni otok bez da je prethodno iznašao novu lokaciju za kontejnere.

DOM ZDRAVLJA

Zidove išarali sprejem, nitko ne reagira na apele liječnika

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 19 Ožujak 2015

Image Nakon što su se djelatnici Doma zdravlja godinama borili s beskućnikom koji je privremeni smještaj našao u hodniku Doma zdravlja u kojem je prije godinu dana izbio požar problemi su se nastavili i prošlog tjedna. Naime, u hodniku gdje se nalaze stomatološke ordinacije u subotu ujutro na zidovima su osvanuli grafiti, a kako su nam rekli iz Odjela za odnose s javnošću PU splitsko-dalmatinske šteta se procjenjuje na 600 kuna. - 14. ožujka smo zaprimili dojavu od strane djela-tnika Doma zdravlja Makarska da je u prizemlju zgrade spre-jem išaran hodnik, a počinitelji su nam zasada nepoznati i provodimo krim istraživanje, kazali su nam iz Odjela za od-nose s javnošću PU splitsko-dalmatinske koji su dodali da se radi o kaznenom djelu oštećenja tuđe stvari. Stomatolog Dra-žen Radić nam je kazao kako je ovaj događaj posljedica ski-danja vrata prema nalogu ravnatelja županijskog Doma zdrav-lja Dragomira Petrica. – U lipnju prošle godine prema nalogu Petrica su uklonjena vanjska vrata sa istočne strane zgrade. Dom zdravlja je u derutnom stanju, po noći se ne čuva, a o-vaj događaj je posljedica svega toga. Kontatirao sam dožupa-na Luku Brčića koji je kazao da će me nazvati, no to se nije dogodilo. Također zvao sam i predstavnike lokalne vlasti ko-ji također ništa nisu poduzeli, rekao je Radić.

TRAGOM AKCIJE

Jedini uvjet za dobivanje kompostera je okućnica

Piše: Kronika
Četvrtak, 12 Ožujak 2015

Image Nakon što je Makarski komunalac objavio informaciju da u suradnji s Gradom pokreće akciju dodjeljivanja kompostera za odvajanje biootpada, medijima se priopćenjem obratio potpredsjednik ORAH-a za regiju Dalmacije Marko Pribisalić. - Je li za projekt napravljena strategija, koliko kompostera se planira podijeliti, što je sa građanima koji žive u zgradama, imaju li se i oni  pravo opredijeliti za kompostiranje i hoćete li one građane koji se odluče na kompostere nagraditi i smanjiti im naknadu za zbrinjavanje i odvoz otpada? Koji su ciljevi koje planirate postići dotičnom mjerom? Hoćete li iskoristiti poticaje koje daje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prilikom nabave kompostera ili to nije bitno i koliko zainteresiranih je potrebno da bi se akcija dodjele kompostera počela provoditi, napisao je među ostalim Pribisalić u svom priopćenju. Navedena pitanja smo postavili direktoru Komunalca Čedi Crljenu koji je kazao da će tek kada doznaju koliki je odaziv i tko od zainteresiranih ispunjava uvjete, vidjeti koliko kompostera će dodijeliti. - U ovoj akciji kompostere ćemo dijeliti besplatno. S obzirom na pozicioniranost Makarske, malo tko će ispunjavati uvjete jer za ugraditi komposter potrebna je okućnica što je limitirajući faktor, a ne broj ljudi koji će se odazvati. Osim stanara dviju zgrada u gradu za koje znamo da imaju dvorište u koje bi se mogao postaviti komposter, stanari ostalih zgrada ne zadovoljavaju uvjete. Svima zainteresiranima koji ispunjavaju uvjete, odnosno imaju okućnicu, bit će dodijeljeni komposteri, rekao je Crljen. Na pitanje hoće li građanima koji se odluče na kompostere Komunalac smanjiti naknadu za zbrinjavanje i odvoz otpada, Crljen je kazao da sve ovisi o izračunu sustava mjerenja otpada po volumenu ili litri. Naime, sustav će se uvesti do kraja 2016. godine nakon čega bi se trebalo 'nagraditi' one koji imaju kompostere. - Ovisno o onome što će izračun pokazati, jedna solucija je da korisnicima kompostera ostavimo iste cijene naknade za zbrinjavanje otpada koje će se drugima, pak, povećati. Druga opcija je da se korisnicima kompostera smanji iznos naknade u slučaju ako ostalima ostane ista cijena, rekao je Crljen dodavši da je osnovni cilj akcije smanjivanje količine otpada i provođenje primarne selekcije na svim razinama. Rok prijave za dodjelu kompostera je 15 dana, a Crljen kaže da će po potrebi produžiti rok.


GLUHI TELEFON

Djelatnici Komunalnog bez informacija o akciji

Prošlog utorka zainteresirani sugrađanin kontaktirao je broj Komunalca kako bi doznao koja je procedura za dobivanje kompostera, no djelatnik nije imao informacije o kakvoj akciji je riječ, iako je bila oglašena u medijima. Direktor Komunalca kazao je da da je nemoguće da djelatnici nisu znali za akciju. - Možda je bila pauza pa je netko iz drugog odjela mijenjao zaposlenika koji preuzima podatke za kompostere. Djelatnici koji se javljaju na dva broja koja su naznačena u oglasu znaju za akciju i dužni su uzeti podatke. Nisu svi zaposlenici upućeni u detalje, pa je moguće i da je centrala poziv prebacila na broj nekog drugog ureda ili službe čiji djelatnici nisu upućeni, rekao je Crljen.  Idućeg dana i sami smo nazvali kako bi se informirali o akciji, a djelatnici su već bili upućeni, no nisu znali odgovoriti na pitanje dijele li se komposteri ili se ipak moraju platiti. Stoga su nam odgovorili kako pretpostavljaju da je besplatno. Također, kazali su nam da će se tek po isteku roka za prijavu ovisno o broju prijavljenih znati hoće li se akcija uopće provesti. Očigledno je da se u Komunalcu nisu dobro pripremili, što je zainteresirane vrlo lako moglo odvratiti od nauma da uzmu komposter.

SKANDAL OKO POMORSKOG DOBRA

Županija dala koncesiju Editusu tvrdeći da je Komunalac odustao

Piše: Dijana Turić
Četvrtak, 12 Ožujak 2015

Image Na posljednjoj sjednici Županijske Skupštine usvojene su četiri odluke o davanju koncesija na makarskim plažama i to na predjelu između hotela Meteor i Park, ispred hotela Park, između hotela Park i Dalmacija i ispred hotela Dalmacija. Skupština je koncesiju na pomorskom dobru između hotela Meteor i Park na rok od 10 godina dala tvrtki Editus u vlasništvu Dinka Slezaka, a ne Komunalcu koji se također javio na natječaj. Kako stoji u obrazloženju, na obavijest o namjeri davanja koncesije 1. kolovoza 2014. godine prijavili su se Editus i Komunalac koji je u međuvremenu odustao od ponude. Jednako tako stoji i u odluci o davanju koncesije ispred hotela Park koja je dana Parku. U odluci o davanju koncesije na predjelu između hotela Park i Dalmacija stoji da se ista dodjeljuje Komunalcu s time da Skupština daje Komunalcu suglasnost za prenošenje koncesije na hotel Park. Koncesija na pomorskom dobru ispred hotela Dalmacija dana je Hotelima Makarska. Premda je u odluci za davanje koncesije Editusu bilo navedeno da je Komunalac u međuvremenu odustao od ponude, ova se informacija pokazala netočnom jer gradska tvrtka nije odustala od prijave. Zbog netočne informacije prema kojoj je odustao od natječaja za dodjelu koncesije, Komunalac će uložiti žalbu na odluku Županijske Skupštine, što su nam potvrdili gradonačelnik Tonći Bilić, županijski vijećnik SDP-a Igor Batošić i direktor Komunalca Čedo Crljen.

Ževrnja i Sapunar su obmanuli vijećnike''

Kako je kazao Bilić, Ministarstvo prometa bi trebalo uvažiti žalbu Komunalca i preinačiti odluku Skupštine. - Interesantno je da je Županijska Skupština prvi put dala koncesiju trgovačkom društvu Editus koje je izgradilo objekt sa statusom poslovno-stambene zgrade turističke namjene. Komunalac je imao najbolju ponudu za dodjelu koncesije ispred Parka i Editusa i nije odustao od tih koncesija. Ovo je još jedan dokaz da postojeći zakoni vezani za luke i pomorske dobra ne idu u korist gradova i općina već Županije koja se ponaša kao vlasnik svega, dijeli kako i kome želi i ne gleda interes Grada i javnog poduzeća u vlasništvu Grada, kazao je Bilić. Detalje sa sjednice Skupštine Županije čiji predsjednik Petroslav Sapunar unatoč zahtjevu vijećnika SDP-a i koalicije odluku o dodjeli koncesije Editusu nije htio povući s dnevnog reda, ispričao nam je županijski vijećnik SDP-a Igor Batošić. Naime, Batošić je nakon sjednice prigovor na odluku poslao Sapunaru, Ževrnji i pročelniku Odjela za pomorstvo i turizam Mati Ivankoviću, a s Komunalcem će tražiti poništenje odluke. U prigovoru je Batošić naveo da su i predsjednik Skupštine i župan svojim prijedlogom odluke obmanuli vijećnike.

Tko ima osobni interes

Kako kaže Batošić, u zapisniku koji su potpisali Ževrnja, Ivanković i gradonačelnik Bilić nigdje se ne spominje da je Komunalac odustao od prijave. - Na sjednici Skupštine sam tražio da se točka o dodjeli koncesije Editusu skine s dnevnog reda jer je obrazloženje netočno, a upitao sam i tko će platiti korištenje koncesije na pomorskom dobru ispred Editusa u 2014. godini jer koncesija nije bila izdana. Potom su mi naveli da nitko izuzev direktora Komunalca nema prava povlačiti ponudu za koncesiju, a pravdali su se činjenicom da je Bilić odustao od ponude jer je Grad vlasnik Komunalca. U dopisu sam naveo da ću župana koji nije htio povući točku s dnevnog reda, pitati kakav on osobni interes ima da se koncesija dodjeli tvrtki Editus. Sada je pitanje tko tu ima privatni interes i zašto, kazao je Batošić dodavši da je prije 20-ak dana održan sastanak Bilića i Ževrnje vezan za dodjelu koncesije Parku koji je zatražio korištenje pomorskog dobra na dijelu koji je tri puta veći od površine hotela. Kako kaže Batošić, dogovor je ipak postignut na način da će se Parku dodijeliti koncesija samo u veličini objekta, dok će se koncesija za preostali dio plaže od hotela Park do Dalmacije dodijeliti Komunalcu. Komunalcu je dano pravo da Parku ustupi dio svoje koncesije, ali nisu određeni ni uvjeti ni površina pomorskog dobra, mada bi u ovom slučaju veći dio prihoda od koncesije išao Komunalcu, a ne Županiji. - Ako se poništi odluka, Editus ne bi imao nikakvu koncesiju na pomorskom dobru. Međutim, ako se odluka ne poništi, otvara se veći problem jer bi svi vlasnici kafića prema hotelu Dalmacija koji također posluju kao pravne osobe imali prava zahtijevati dodjelu koncesije. U svibnju bi Vlada RH trebala donijeti odluku prema kojoj će koncesijama na pomorskom dobru raspolagati općine i gradovi. Sada je pitanje što bi se dogodilo da Grad dobije pravo na dodjelu koncesija, a s druge strane je Editus koncesiju dobio na 10 godina, kazao je Batošić.


ČEDO CRLJEN, DIREKTOR KOMUNALCA

Žalbu na odluku podnosimo Ministarstvu prometa''

- Komunalac nije odustao od zahtjeva za dodjelu koncesije na pomorskom dobru između hotela Meteor i Park. Ja ću kao potencijalni koncesionar, odnosno direktor Komunalca, tražiti da mi se dostavi odluka Skupštine i uložit ćemo žalbu Ministarstvu prometa. Pitanje kako je moguće da je u obrazloženju odluke bilo navedeno da je Komunalac odustao od ponude, treba postaviti njima u Županiji. Neću ja istraživati tko je i zašto naveo da smo odustali od ponude, a činjenica je da ispunjavamo sve druge uvjete u odnosu na tvrtku kojoj je koncesija dodijeljena.

GRAD MAKARSKA

Gazilj dobio otkaz, Roso na raspolaganju još mjesec dana

Piše: DijanaTurić
Četvrtak, 12 Ožujak 2015

Image Od 1. ožujka komunalni redar Pero Gazilj više nije zaposlenik Grada, dok će redar Zdenko Roso otkaz dobiti za mjesec dana. Ovu informaciju potvrdio nam je i sam Gazilj, ali i gradonačelnik Tonći Bilić. Kako kaže Gazilj, otkaz je bio rezultat podnošenja kaznene prijave protiv bivšeg šefa Tonija Skake i dogradonačelnice Lori Veličković. - Dobio sam rješenje prema kojem sam proglašen tehnološkim viškom. Pitanje je na osnovu čega smo baš ja i kolega Roso proglašeni viškom, dok su ostali redari i dalje na svojim radnim mjestima. Protiv Grada sam pokrenuo tužbu Upravnom sudu zbog nezakonitog postupka davanja otkaza, kazao je Gazilj. Osim što je Grad ostao bez dva redara koja su na raspolaganje stavljena nakon sistematizacije radnih mjesta, u narednih šest mjeseci u gradu će biti samo pet redara. Naime, sistematizacijom je broj redara smanjen, a u narednih šest mjeseci neće se moći zaposliti niti jedan redar, na što je na prošlotjednoj sjednici Vijeća upozorio HDZ-ov vijećnik Marko Ožić Bebek. - Ako su sistematizacijom ukinuta ta radna mjesta koja se ne mogu otvoriti u narednih šest mjeseci, a sezona je pred vratima, pitanje je kako će redarstvo funkcionirati u sezoni. Ako su redari zgriješili, zašto se išlo u novu sistematizaciju jer im se mogao dati izvanredni otkaz ako ste bili sigurni da su napravili prekršaj. Ovaj način govori da niste bili sigurni da su redari napravili prekršaj nego ih se rješavate na najlakši način, kazao je Bebek. Potom je Bilić pojasnio da je njegova slobodna procjena i odabir bio tko će nakon sistematizacije ostati na radnom mjestu što je predviđeno Zakonom prilikom smanjenja broja zaposlenika i službenika. Bilić je naveo da je protiv navedena dva redara pokrenut postupak za lakšu povredu službeničke dužnosti, četiri prijedloga postupka za težu povredu službeničke dužnosti te dva zahtjeva za suspenzijom na radnom mjestu do okončanja postupka. - Zahvaljujući sadašnjem v.d. pročelnika koji je tada bio pročelnik Odjela (Ognjen Radić, op.a), postupci nisu provedeni. Jedan redar je imao četiri godine neprekidnog staža u gradskoj upravi i otkazni rok mu je istekao 1. ožujka, a bit će mu isplaćena otpremnina i naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Drugom zaposleniku otkazni rok ističe za otprilike mjesec dana, kazao je Bilić koji je najavio daljnje smanjivanje zaposlenih u zgradi Grada.

PRIOPĆENJE STAMBENOG GOSPODARSTVA MAKARSKA

Za prijavu šteta od bure nazovite 615-565 ili 612-061

Piše: Kronika
Petak, 06 Ožujak 2015

Image Olujna bura sa orkanskim udarima koja još uvijek puše u Dalmaciji uzrokovala je oštećenja na većini stambenih zgrada kojima upravlja Stambeno gospodarstvo Makarska d.o.o..Stoga molimo sve vlasnike stanova, a posebno predstavnike stanara koji su primijetili bilo kakva oštećenja uzrokovana nevremenom da se jave na telefon 615 565 ili 612 061 i službeno prijave štetu. Stambeno gospodarstvo moli sve korisnike za strpljenje, jer trenutno pristiže veliki broj prijava. Sve prijave materijalnih šteta bit će zaprimljene i obrađene u skladu sa uvjetima osiguranja i financijskim mogućnostima zgrade, ističe se u priopćenju kojega potpisuje direktor Stambenog gospodarstva Makarska d.o.o. Mirko Katić.

Stranice 1 - 14 od 818

Online Izdanje
Broj. 641

24 Ozujak 2015 _____________

Pretplatite se!
Kontakt: 021/678-727 ili

kronika@st.htnet.hr

Već ste pretplatnik? Prijavite se.
Zapamti me

Referendumsko pitanje

Smatrate li da stanovnici i poduzetnici s Decime opravdano protestiraju zbog početka radova u ovo doba godine?

Online

Gostiju online: 3
Korisnika online: 3
  • Posjetitelja: 10946614
Sibenski Portal
Zaposlime.hr
© 2011 Makarska kronika - List Makarske rivijere, zabiokovlja i otoka