ZAVRŠNICA KUPA HRVATSKE U MALOM NOGOMETU

Novo vrijeme izgubilo od Nacionala

Piše: Mladen Bagić Snimio Matko Begović
Subota, 18 Travanj 2015

Image Nakon drame u četvrtfinalu i pobjede na šesterce kontra Splićana (4:2, 2:2), Novo vrijeme u subotu navečer nije imalo ni sreće ni snage za novi preokret. Nacional je pobijedio 2:1 i plasirao se u finale Kupa Hrvatske gdje će u nedjelju od 18 sati igrati protiv dubrovačkog Squarea. Ostaje žal za prilikom koju su imali, ali u situaciji kada su bili igrački osjetno oslabljeni, bez Bajrušovića i Vukovića, bijeli zaslužuju sve čestitke za sjajne predstave oba dana, u kojima su uživale pune tribine. Više čitajte u tiskanom izdanju Makarske kronike.

POZIV

Prosvjed Udruge Franak

Piše: Kronika
Četvrtak, 16 Travanj 2015

Image Udruga Franak poziva sve zainteresirane za odlazak u Zagreb na prosvjed koji je zakazan za 25. travnja da se jave na e-mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ili na broj telefona 092 327 1783. Prilikom prijave potrebno je navesti ime i prezime, grad-mjesto i kontakt telefon radi organizacije prijevoza koji je besplatan i u organizaciji Udruge Franak.

 

MARENDIN 2015.

Dijana Alač sa dalmatinskim loncem osvojila visokih 4,7 boda

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 16 Travanj 2015

Image Prošlog četvrtka u konobi Kalalarga za posjetitelje su kuhale novinarka Dijana Alač i pjevačica Zorica Andrijašević Donna. Na meniju je bio dalmatinski lonac kojeg su natjecateljice pripremile prema receptu iz knjige gastronoma i književnika Veljka Barbierija. Dijana Alač ispričala nam je što im je sve trebalo za pripremiti ovo tradicionalno dalmatinsko jelo. - U dalmatinski lonac išle su četiri vrste kupusa, pršut, buncek, mrkva, krumpir, teletina i junetina. Dan prije natjecanja pršut i buncek smo natopili u vodi i skuhali, te napravili temeljac. Sastojke smo kuhali u temeljcu od bunceka i pršuta, a u jelo smo dodali i pešt od pancete, luka i petrusimula. Težački dalmatinski lonac smo pripremili prema receptu kojeg je od zaborava spasio Veljko Barbieri, kazala je Dijana Alač. Za desert natjecateljice su poslužile baklavu od višanja, arapsku tortu koju je donirala kavana Migros i kolač kojeg je donirala Anita Pervan. Zorica Andrijašević rekla nam je da se sjajno provela u kuhinji konobe u kojoj je cijeli dan vladala ugodna i vesela atmosfera.  -  Uz pjesmu i zafrkanciju nekoliko sati koliko smo pripremali jelo nam je prošlo jako brzo, kazala je Zorica Andrijašević. Posjetitelji su i više nego uživali u tradicionalnom dalmatinskom jelu kojemu su dali visokih 4,85 bodova. Glavnome sucu Goranu Staničiću također se jako svidio dalmatinski lonac, kojeg je ocijenio s 4,7 bodova. – U jelu mi se posebno svidjelo što su natjecateljice stavile raštiku, a ukusnosti jela doprinjelo je i meso domaće proizvodnje iz mesnice Muša iz Splita. Također, svidjelo mi se i to što se u jelo postepeno dodavalo povrće, i što se pazilo da se svako povrće termički obradi onoliko koliko mu je potrebno. Tako je sve ostalo sočno i al dente, kazao je Staničić. Autor recepta Veljko Barbieri kazao je da je počašćen što su natjecateljice kuhale po njegovom receptu i da mu se jelo jako svidjelo.

 

ZAPOČINJU RADOVI

Rekonstrukcija doma na Vošcu koštat će 1,1 milijun kuna

Piše: Piše Dijana Turić
Četvrtak, 16 Travanj 2015

Image Planinarski dom Vošac koji je HPD Biokovo u vlasništvo dobi-lo nakon 16 godina pravne bitke, za tri godine bi mogao dobiti novi izgled. Dom na Vošcu koji je građen 1934. godine ima površinu od 95 kvadrata i u posve je derutnom stanju jer se nije koristio 20-ak godina, a za njegovu obnovu će biti potrebno oko 1,1 milijun kuna. Kako su nam kazali predsjednik HPD Biokovo Antiša Srzić i član Upravnog odbora Slavko Štrbac, arhitektonsko rješenje za adaptaciju doma izradio je projekt Lukić.  Dom će imati pet soba, dva kupatila, šank, malu kuhinju i salu za sastanke te će moći primiti oko 40 osoba. U svaku od soba može stati 10-ak osoba, a prilikom njihova unutrašnjeg uređenja, članovi HPD Biokovo imaju namjeru postaviti krevete na kat. - Za sada smo putem donacija uspjeli izraditi troškovnik i arhitektonsko rješenje za adaptaciju, a obzirom na to da se dom nalazi u Parku prirode Biokovo, možemo ga renovirati isključivo u postojećim gabaritima. U donjem di-jelu doma bi bila smještena polivalentna dvorana koja bi služila za školu u prirodi i mogla bi primiti oko 40 ljudi. Međutim, daleko smo mi od uređenja interijera jer prvo prostor moramo privesti svrsi i riješiti problem septičke jame i provođenja instalacija za vodu i struju, kazali su Srzić i Štrbac koji dodaju da je nedavno Upravni odbor HPD Biokovo odredio radnu grupu koja će voditi računa o dinamici rada na domu. Grupu uz Srzića i Štrbca čine Boro Turina, Drago Er-ceg, Nikša Maričić i Srđan Mladinov, arhitekt Ljubo Urlić te suradnici Nenad Bekavac i Dragan Srzić koji će pomoći stručnim savjetima. Radna grupa će u svibnju napraviti kalendar dinamike rada i utvrditi jesu li prioritet gradnje krov, zidovi ili uređenje septičke jame. Nakon plana se odmah kreće u izvođenje radova koji mogu potrajati najkasnije do rujna. Dinamika izgradnje doma ne ovisi samo o novčanim sredstvima koje planinari namjeravaju pribaviti nego i o vremenskim uvjetima jer se radovi ne mogu izvoditi kada na Biokovu napadne snijeg. Novac za adaptaciju doma na Vošcu prikupit će se isključivo donacija-ma u materijalu i novcu. - Sigurno računamo na TZ Makarska, Grad i JU Park prirode Biokovo jer svi oni imaju interesa za planinarski dom. Novac smo pokušali dobiti iz EU fondova, međutim prilikom prijave na natječaj rečeno nam je da se sredstva dodjeljuju planinarskim domovima u ruralnim područjima, a naš dom se nalazi u katastarskoj općini Makarska-Makar, odnosno u gra-du. Zbog ovih razloga bi nam pomoć trebao pružiti Grad kojeg ćemo zamoliti da nam besplatno ustupi tvrtku koja izvodi građevinske radove na gradskim objektima i površinama. Nama ne treba isključivo novac, već i materijal jer će radove na obnovi izvoditi i planinari, kazali su Štrbac i Srzić dodavši da su HPD-u Biokovo do sada novčanu pomoć pružili splitska tvrtka Interblock, TZ Makarska i Zajednica sportskih udruga. HPD Biokovo uskoro će se prijaviti na natječaj za obnovu i rekonstrukciju planinarskih domova koji je raspisao Hrvatski planinarski savez od kojeg se očekuje od 20 do 25 tisuća kuna.

 

BILOŠEVAC S ČETIRI ZVJEZDICE

Bunjevac: Za hotelske kapacitete u Romani vlada veliki interes agencija''

Piše: Piše Dijana Turić
Četvrtak, 16 Travanj 2015

Image Na zemljištu od 22 tisuće kvadrata na Biloševcu za godinu dana bit će završen hotelski kompleks Romana vrijedan oko 50 milijuna eura. Izgrađena površina kompleksa, koji osim hotela sadrži plažne objekte i depandansu hotela, iznosi 40 ti-suća kvadrata. Kako smo već i pisali, gradnja hotela na Bi-loševcu ponovno je započela nakon godinu i pol dana pauze jer je sudska mjera zabrane izvođenja građevinskih radova na zemljištu za koje se i dalje vode sudske parnice, stavljena van snage. Najvažniji moment u cijeloj priči oko Biloševca su nedavno započeti pregovori tvrtke Romana o novčanom obeštećenju dijela nasljednika vlasnika zemljišta, a koje je inicirala država. Kako će točno izgledati hotelski kompleks u vlasništvu tvrtke Romana poduzetnika Marinka Sulića i njegovih poslovnih partnera,  a na čiji se početak gradnje čekalo punih 15 godina, pojasnio nam je voditelj projekta i stručni nadzornik građenja Robert Bunjevac. Prva faza radova koja će potrajati do 1. svibnja kada na snagu stupa gradska zabrana izvođenja građevinskih radova, sastoji se od paralelne gradnje plažnih objekata i depandan-se hotela sa apartmanima. - Gradnja hotela Romana koji će imati četiri zvjezdice, planirana je za početak listopada, a obzirom na to da za cijeli kompleks postoji lokacijska dozvola, za sam hotel je u tijeku postupak izrade projektne do-kumentacije a potom i ishodovanja potvrde glavnog projekta koje su prije par godina dobivene za plažne objekte i depandansu. Cijeli kompleks trebao bi biti dovršen do 1. svibnja 2016. godine, a tvrtka već sada ima puno upita touroperatora koji su iskazali namjeru zakupa smještajnih kapaciteta i za sljedeću sezonu i za narednih nekoliko godina, s time da nam svi garantiraju popunjenost od svibnja do kraja listopada. Hotel će tehnički biti pripremljen za rad tijekom cijele godine, a tijekom sezone će u njemu biti zaposleno najmanje 250 radnika, kazao nam je Bunjevac.Inače, u povezanim plažnim objektima bit će smještena trgovina, pekara, mjenjačnica, masaža, igraonica za djecu, restoran, pizzerija, slastičarna, noćni klub na dvije etaže te bar. Između plažnih objekata i hotela, prema planu bi se trebali nalaziti bazeni i aqua park. Plaža ispod Romane i šetnica s manjim trgom bit će dio kompleksa zajedno s beach bar Bubom koja će se dogodine renovirati. - Investitor ima koncesiju nad plažom na 10 godina pa nam je namjera da Buba preko dana bude bar za zabavu, a da se noćni život prebaci u noćni klub. Projekt od 40 tisuća kvadrata u današnje vrijeme je velika investicija i za Makarsku i za cijelu državu pa nam je namjera uvelike produljiti sezonu, kazao je Bunjevac.


ROMANA U BROJKAMA

*50 milijuna eura vrijedan je hotelski kompleks Romana

*22 tisuće kvadrata je površina na kojoj se gradi kompleks

*40 tisuća kvadrata iznosit će izgrađena površina

*103 apartmana imat će depadansa hotela

*200 soba je kapacitet budućeg hotela

*250 radnika zaposlit će se u hotelu

*200 parkirnih mjesta bit će u podzemnim garažama

NOĆNI 'ELEKTRIČAR'

S gradilišta Mediterana ukradeno 10 metara kabela

Piše: Piše Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 16 Travanj 2015

Image Sa gradilišta hotela podgorskog hotela Mediteran koji se trenutačno renovira, prošlog petka u noćnim satima nepoznati lopov otuđio je 10 metara ugrađenog kabela čime je počinio štetu od oko 10 tisuća kuna. Kabel je inače vrijedan oko 2 tisuće kuna, međutim riječ je o glavnom napojnom vodu kojim se električnom energijom napaja cijeli Mediteran. Prema službenom izvješću PU splitsko-dalmatinske, policija je obavila očevid i slijedi daljnje kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja. Hotel Mediteran obišli smo nakon počinjene krađe i na gradilištu smo zatekli glavnog inženjera Radovana Popovića iz tvrtke Kamgrad Zagreb koja je izvođač radova. Kako nam je kazao Popović, lopova koji je krađu počinio oko ponoći, snimile su nadzorne kamere pa bi snimke mogle pomoći policiju prilikom otkrivanja 'električara'. - Bolje bi bilo da je lopov od nas tražio tri metra kabela, nego da je upropastio 10 metara glavnog napojnog voda jer nam je sada dao dva dana dodatnog posla. Sada moramo sve ponovno prokopati, naručiti novi kabel i ugraditi ga. Od jednoga dijela kabla kliještima je otkinuo oko četiri metra, a od drugoga oko sedam metara te devet metara bakrenog užeta koje je i bilo glavni razlog krađe. Naime, krađa ugrađenih kablova česta je pojava na gradilištima, a lopov preprodajom bakrenih užeta iz kabela može zaraditi najviše 2000 kuna s obzirom na to da kilo bakra košta 35 kuna, kaže Popović.  Inače, kako tvrdi glavni inženjer, prema načinu na koji je kabel otkinut, radi se o osobama koje se ne razumiju u struju. - Vidljivo je da je riječ o nekom amateru koji se baš ne razumije u struju jer je kabel otkinuo običnim kliještama i onda se namučio jer je rezao žicu po žicu. Da je kojim slučajem ovo napravio netko od radnika s gradilištima, on bi kabel prerezao velikim kliještima i pravim alatom, kazao je Popović dodavši da će se lopov prije preprodaje morati malo namučiti jer prvo treba spaliti gumeni dio kabela i iz njega izvući bakrene žice. Kako kaže Popović, krađu su uočili podizvođači djelatnici tvrtke Vatel Split koji izvode elektro-instalaterske radove, nakon čega je odmah pozvana policija. - Direktorica hotela je potom preko video snimke vidjela muškarca koji u ponoć nosi kablove sa gradilišta. Inače imamo noćnog čuvara, ali je riječ o renoviranju tri depandanse hotela tako da čuvar nije uspio uhvatiti lopova. Zanimljivo je da ništa s gradilišta nije nestalo preko uskršnjih blagdana iako ovdje nije bilo nijednog radnika, kazao je Popović koji dodaje da se ovakva vrsta kabela ne može kupiti u specijali-ziranoj trgovini već se mora naručivati, a metar ovakvog kabla košta 300 kuna. Informacije o krađi ugrađenog kabela pokušali smo doznati od direktorica hotela Mediteran i Minerva Gordane Vladimir koja nam je kazala da su nadzorne kamere hotela snimile lopova, no da zbog kriminalističke istrage koja je u tijeku, ne smije odavati nikakve informacije.

MARENDIN 2015.

Brujet Judina Vice Bušelića osvojio 4,63 boda

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 09 Travanj 2015

Image U konobi Kalalarga prošlog su se četvrtka posjetitelji sladili ribljim delicijama koje je pripremio Vice Bušelić uz pomoć direktora Komunalca Čede Crljena. U kuhinji se nekoliko sati kuhao riblji brujet nazvan Judina, a za predjelo je poslužena komiška pogača kojom je posjetitelje počastila konoba Kalalarga. Vice Bušelić je brujet pripremio po receptu starom više od 70 godina. - U jelo je išla jutika, kapula, rajčice, malo kvasine i bijelog vina, krupna sol, rep od grdobine, ugor, kanoće, mali arbuni škrpuni i kokoti, te nekoliko sastojaka koji će ostati tajna. Pet sati nam je trebalo za pripremu jela i skuhali smo oko 70 porcija, kazao je Bu-šelić koji je dodao da su posluženo jelo pripremili s puno ljubavi. Pomoćnik Čedo Crljen rekao nam je da su za desert poslužili Skradinsku tortu koju su pripremili prijatelji iz Skradina, te rafiole koje je pripremila supruga Ana. - Priča o makarskom Marendinu davno je započela. Mi smo samo jedna kockica u mozaiku i ako uspijemo pridonijeti da taj mozaik ljepše izgleda, bit ćemo izuzetno zadovoljni. Sretan sam što sam mogao biti dio Marendina, kazao je Crljen. Uz brujet ku-hari su poslužili puru pripremljenu sa začinskim biljem, a publika je nakon kušanja jelo ocijenila s 4,65 bodova, dok je sudac Goran Staničić za riblji specijalitet dao 4,63 bo-da. Staničiću se jelo posebno svidjelo zbog mješavine kapule i jutike koja je išla u njega. – S ovako lijepim namirnicama nije se moglo puno pogriješiti. Jako mi se svidjelo što su kuhari, osim kapule, u jelo stavili i jutiku te mladu kapu-licu i što je pura skuhana u temeljcu od škrpunade. Lijepo se sljubio Mediteran i jelo karakterizira pravi marendin na što se i bazirala ova godina, rekao je Staničić.

 

REFORMA PRAVOSUĐA

Općinski sud postao stalna služba, Misir imenovan voditeljem

Piše: Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 09 Travanj 2015

Image Općinski sud u Makarskoj je od 1. travnja postao stalna služba Općinskog suda u Splitu, a Općinsko državno odvjetništvo u Makarskoj postalo je stalna služba Općinskog državnog odvjetništva u Splitu. Na zgradi Suda i ODO-a prošle srijede su postavljene nove ploče, a reformom pravosuđa kojom su ukinuta 43 redovna općinska suda i Makarska je izgubila svoj Sud.

Voditelj umjesto predsjednika

Općinski sud u Splitu stalna služba u Makarskoj i dalje će služiti građanina u pružanju pravne pomoći, ali više neće imati svog predsjednika već voditelja. Voditeljem Suda imenovan je dosadašnji v.d. predsjednika Suda Boro Misir koji je inače sudac stalne službe u Imotskom. Zanimljivo je da su Misirovo imenovanje zatražili svi službenici Suda, odnosno sedam sudaca, tri sudska savjetnika i 35 službenika. Naime, prema informacijama koje smo dobili iz sada bivšeg makarskog Općinskog suda, svi suci i službenici su u aktu koji su uputili Ministarstvu pravosuđa, predsjedniku Vrhovnog i Županijskog suda svojim potpisima zahtijevali da se Misira imenuje voditeljem Općinskog suda u Splitu stalne službe u Makarskoj. Ovu nam je informaciju potvrdio i sam Misir koji je pojasnio sadašnju nadležnost Suda kao stalne službe. - Za voditelja stalne službe u Makarskoj imenovan sam od strane predsjednika Općinskog suda u Splitu godišnjim rasporedom poslova. Svi smo mi suci Općinskog suda u Splitu, ali naš sudački posao obavljamo na našem Sudu, odnosno stalnim služ-bama. Na području Županijskog suda u Splitu djelovalo je sedam sudova, a od 1. travnja je za sve nadležan Općinski sud u Splitu koji će djelovati i u sjedištu i u šest stalnih službi Makarskoj, Trogiru, Sinju, Imotskom, Supetru i Stari Gradu. Za radno sudovanje će biti nadležan Općinski sud u Splitu u kojem je sada težište upravljanja, a za ostale sporove osim u okolnostima preopterećenosti Suda, neće doći do migracije predmeta, kaže Misir.

Na usluzi građanima

Prema njegovim riječima, stalna služba u Makarskoj nije nadležna za radno i kazneno postupanje. – Međutim, nadležni smo za sve ostale sporove, od nekretnina do uvjerenja o nekaž-njavanju što je građanima i najvažnije, pojasnio nam je Misir dodavši da eventualno neki predmeti koji se tiču naplate od javnih bilježnika, naknade štete ili isplate koje nisu vezane za teritorijalnu nadležnost stalne službe u Makarskoj, mogu biti raspoređeni u jednu stalnu službu Općinskog suda u Splitu u okolnostima koje se odnose na opterećenost sudova i sudaca izuzev otoka. Tako primjerice, predmet od javnog bilježnika iz Makarske, a koji je vezan za naplatu novčanih potraživanja, može otići u Sud u Splitu ili stalne službe u Imotskom ili Sinju, dok neki spis iz ostalih stal-nih službi može doći u stalnu službu u Makarskoj i to sve ovisi o elektronskoj dodjeli.


NERAVNOMJERNA OPTEREĆENOST

Dosadašnja mreža sudova pokazala se neučinkovitom''

Kako stoji na web stranici Ministarstva pravosuđa i u brošuri koju su nam ustupili službenici makarske stalne službe Općinskog suda u Splitu, prema Zakonu o područjima i sjediš-tima sudova od 1. travnja je dosadašnja mreža sudova smanjena se sa 67 na 24 općinska suda. Pristup sudovima neće biti otežan jer sudovi koji prestaju s radom postaju stalne služ-be općinskih sudova, a samostalni zemljišnoknjižni odjeli neće se ukidati. Reorganizacijom mreže općinskih i prekršajnih sudova postiže se ravnomjernija radna opterećenost sudova i sudaca, smanjenje troškova delegacije predmeta s opterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta,ujednačenija sudska praksa i bolja mogućnost za specijalizaciju sudaca. - Dosadašnja mreža sudova pokazala se nedovoljno učinkovitom zbog neravnomjerne radne opterećenosti sudaca. U pojedinim sudovima priljev predmeta bio je preve-lik u odnosu na broj sudaca, dok je u drugim sudovima bilo previše sudaca u odnosu na broj predmeta, stoji u brošuri Ministarstva pravosuđa.

 

PATROLA PO RIVIJERI

Mravičić: Želimo 'Hrvatsku punu života', a pošta nam u Tučepima radi od 7.30 do 10.30

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 09 Travanj 2015

Image S Uskrsom je počela turistička predsezona i većina hotela na Rivijeri je otvorena. U svojevrsnoj turističkoj patroli provjerili smo kako Brela, Baška Voda, Tučepi i Podgora, odnosno turistička mjesta 'A' kategorije, dočekuju prve goste, te imaju li ove destinacije potrebne sadržaje, ili za obavljanje osnovnih poslova moraju ići u Makarsku. Provjerili smo ima li svako mjesto banku, bankomat, poštu, mjenjačnicu, mesnicu, ribarnicu, tržnicu, ljekarnu, ambulantu, pekaru, trgovinu i kiosk i doznali kako osim Baške Vode, koja ima sve od navedenog, ostalim mjestima puno toga nedostaje.

Bez tržnice, mesnice i ribarnice

Direktorica TZ-a Brela Valentina Vitković kazala je kako u Brelima nema banke, međutim, ne nedostaje pekara kojih, kako kaže, ima na svakom koraku. – Banka je nekad davno radila u Brelima no više je nemamo, ali imamo bankomat Zagrebačke banke, Splitske banke i PBZ-a. Imamo poštu te dvije ambulante i ljekarnu. Jedna ambulanta je hotelska i nalazi u hotelu Soline, a druga je privatna. Klasičnu tržnicu nemamo, već turisti voće mogu nabaviti na štandu i u trgovinama. Gosti često traže i tržnicu i ribarnicu, isto kao i banku i mesnicu jer je su one dio osnovne ponude, kazala je Vitković koja dodaje da se mora voditi i računa koliko čega u mjestu ima jer na primjer u Brelima ima previše pekara koje se nalaze i uz more, pa bi trebalo planski rasporediti gdje se pojedini sadržaji smiju nalaziti. Inače, u mjestu ima oko sedam trgovina od kojih se većina nalazi u Solinama. Za razliku od Brela, Baška Voda ima dobru ponudu osnovnih sadržaja. Tako se meso i zimi i ljeti može kupiti u dvije mesnice. Baška Voda ima banku te nekoliko bankomata, ribarnicu, tržnicu, nekoliko trgovina i poštu. Pekara u mjestu ima nekoliko, isto kao i mjenjačnica od kojih nekoliko radi i tijekom cijele godine, a direktor TZ-a Ante Jurišić kazao nam je da u mjestu imaju i ljekarnu, ambulantu opće prakse te dvije stomatološke ambulante. – Nedostatak je što u Baškoj Vodi javni WC, koji se nalazi na plaži kod hotela Slavija, radi samo ljeti. Bilo bi dobro da nam je i zimi javni WC u funkciji kako turisti ne bi morali ići u kafiće na toalet, kazao je Jurišić.

Tragedija strategije hrvatskog turizma je pošta''

Direktor TZ-a Ivo Mravičić kazao je da u Tučepima nažalost nemaju sve objekte koji su potrebni u turističkoj sezoni, a posebno se požalio na radno vrijeme pošte. – Više nemamo banku jer upravi banke nije bio bitan opći interes nego nji-hov profit, ali imamo bankomate Splitske banke, Zagrebačke i PBZ-a. Poštu imamo, ali pošta u velikom turističkom mjestu kao što je Tučepi radi od 7.30 do 10.30 što je tragedija strategije hrvatskog turizma, a želimo 'Hrvatsku 365 dana ili 'Hrvatsku full of life'. Mesnicu smo imali prije nekoliko godina, a sada sve moramo  kupovati u trgovinama. Ribarnicu nemamo, već se riba ljeti prodaje u prostoriji kod Vatrogasnog doma, a ponekad se riba može kupiti i pored Konzuma što je simpatično i dobro jer se može nabaviti svježa riba. Nažalost, banke i mesnice nisu bile isplative pa su se zatvorile, kazao je Mravičić. U sezoni u Tučepima ima nekoliko kioska, ali tržnice na kojoj se prodaje voće i povrće nema. Zamjena za tržnicu su mali štandovi, ali cijena voća i povrća je veća nego u Makarskoj, za što Mravičić smatra da nije dobro zbog gostiju. - Ljekarnu imamo i vlasnik Stipe Grubišić je u ljekarnu uložio svoj kapital, međutim kako nemamo ambulantu ljekarna je osuđena na stagnaciju ili propast. Pored toga što ambulante nema, Grubišić se trudi i posluje. Apeliramo na mještane da sve ono što mogu obave u Tučepima samo kako bi ljekarna opstala, jer ako ostanemo bez banke i bez ljekarne možemo se svi preseliti u Gornje Tučepi, kazao je Mravičić.  Kako nema ambulante, ljeti radi turistička ambulanta koju financira TZ i Općina Tučepi. U mjestu postoje tri trgovine te nekoliko pekara, a Mravičić smatra kako objekti koji nedostaju u mjestu negativno utječu na sliku Tučepi kao turističkog mjesta. - Mjesto koje ima četiri hotela kategorizacije četiri zvjezdice i u kojem ljeti boravi oko 10 tisuća gostiju trebalo bi imati osnovne sadržaje. Osim navedenog, Tučepima nedostaje i parkirališni prostor i prostor za mlade. Iako su Tučepi obiteljska destinacija, moramo voditi računa da i mladi dolaze, ali za njih nema sadržaja, pa se sve svodi na izlazak u Makarsku, rekao je Mravičić.

Podgora izgubila banku 

U Podgori za razliku od Tučepi postoji liječnička ambulanta, no banka je zatvorena u veljači. Direktor TZ-a Podgora Marijan Vela kazao nam je da su Općina i mještani Podgore pokušali spriječiti zatvaranje banke, no banka je ipak zatvorena zbog neisplativosti. - Postojanje banke tijekom cijele zime bilo je puno zgodnije za mještane, a pogotovo ljeti za turiste. Pošta djelomično amortizira banku, a dobro je i što imamo nekoliko bankomata u mjestu tako da turisti dio poslova vezanih uz novac mogu obaviti i u Podgori. Mesnicu smo prije imali, no vlasnik nije uspio opstati, pa se domaći i turisti oprskrbljuju u trgovinama. Ribarnicu nemamo, kioska imamo nekoliko i oni rade i ljeti i zimi, tržnicu nemamo, ali imamo nekoliko štandova na kojima se prodaje voće i povrće i cijene nisu pretjerano visoke, kazao je Vela. Ljekarna u Podgori postoji i Vela nam je kazao kako se upravo seli u prostoriju bivše uljare što je veliki korak naprijed jer će se u ljekarni moći pružati puno bolje usluge nego do sada. U Podgori također postoji i pet trgovina, četiri pekare koje uglavnom rade ljeti, a u svakoj turističkoj agenciji ima i mjenjačnica.

 

MARENDIN 2015.

Janjetina s bižima Silvane Marinović ocijenjena s visokih 4,78 bodova

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 02 Travanj 2015

Image Prošlog četvrtka u konobi Kalalarga, na drugoj večeri Marendina, kulinarske sposobnosti pokazale su Silvana Marinović i pomoćnica Ani Šoštarić. Natjecateljice su kuhale janjetinu s bižima na klasični dalmatinski način, a Silvana nam je ispričala što im je sve trebalo za pripremu jela. - Jelo smo kuhali nekoliko sati i za njegovu pripremu nam je trebala kapula, janjetina, biži, krumpir, peršin, bijelo vino, začini i temeljac od janjetine. Recept i detaljne upute dobili smo od tete Nade Pletikosić i Krasne Gojak i nadamo se da ih nismo razočarale, kazala je Silvana Marinović koja je dodala da su vinske kolačiće koji su se poslužili kao desert, pripremile Renata Selak i Kristina Katić. Sucu Hrvoju Bekavcu, koji je mijenjao Gorana Staničića, jako se svidjelo jelo koje je ocijenio sa visokih 4,78 bodova. – Vrijeme je od ja-njetine tako da su natjecateljice pogodile s odabirom jela. Umjesto graška, mogao se staviti bob, ali je i s bižima bilo izvrsno i jako je lijepo bilo začinjeno, kazao je Bekavac. Gosti konobe uživali su u tradicionalnoj dalmatinskoj spizi, a nakon što su tanjuri ostali prazni, jelo su ocijenili s 4,65 bodova. Uz ukusna jela posluživala su se vina iz Slo-venske vinarije Štekar, a za glazbeni dio večeri bili su za-duženi Ivo Gojak, Ivica Šimić Ivić i Nino Tursić.

 

Stranice 1 - 14 od 831

Online Izdanje
Broj. 644

14 Travanj 2015 _____________

Pretplatite se!
Kontakt: 021/678-727 ili

kronika@st.htnet.hr

Već ste pretplatnik? Prijavite se.
Zapamti me

Referendumsko pitanje

Smatrate li da bi se za zapošljavanje u gradskim tvrtkama trebao raspisati natječaj?

Online

Gostiju online: 4
Zaposlime.hr
  • Posjetitelja: 11025695
Sibenski Portal
© 2011 Makarska kronika - List Makarske rivijere, zabiokovlja i otoka