5. MEĐUNARODNI TURNIR MALI ZMAJ

Velika radost malog Zmaja

Piše: Mladen Bagić
Četvrtak, 23 Listopad 2014

Image Mali Zmaj završio je na najljepši mogući način, pobjedom domaćina u finalnoj utakmici onih najstarijih. Više od 40 minuta je to bilo igre već umornih dječaka, mreže se nisu tresle, a onda je kapetan Zmaja Antonio Rudelj sa 16 metara šutirao i kroz šumu nogu zatresla se mreža mladih Makedonaca. Kad su oni krenuli po izjednačenje, na isteku 50. minute je Berto Gilić potvrdio prvi trijumf jedne domaće selekcije na dosadašnjih pet turnira. Počelo je veliko slavlje, pjesma na centru, malo neobično dječaka u plavim dresovima (Pandev je kao službeno domaćin bio crveni, op.p.). Požurili su se presvući i na dodjelu doći u svojim crvenim. A mogli su i ne proći skupinu dan ranije, 'provukli' su se na gol razliku, eto, sreća prati hrabre...


 

Plasman, nagrađeni, suci…

 Po završetku turnira podijeljeni su pehari, medalje i pojedinačni trofeji. Uručili su ih gradonačelnik Tonči Bilić, Alojzije Šupraha, predsjednik NSSDŽ i Damir Matijašević, predsjednik Zmaja. U-13; 1. Zmaj, 2. Akademija Pandev, 3. Sarajevo. Najbolji igrač: Antonio Rudelj (Zmaj), najbolji vratar: Bledar Istreti (Akademija Pandev), najbolji strijelac: Amar Đuldelija (Sarajevo) U-11: 1. Došk, 2. Hajduk, 3. Pomak. U-9 – 1. Hajduk, 2. Adriatic, 3. Međugorje.

 

SJEDI, JEDAN

Petica djeci, jedinica roditeljima

Ružna slika nedjeljnog polufinala U-13 imat će sigurno odjeka i malo šire. Trsili su Zmajevci i mladi Kakanjci u zelenim dresovima za pobjedu i ulazak u popodnevno finale, domaći su bili znatno bolji, ali lopta nikako u gol, neće pa neće. OK je bila potpora s tribina 15-ak roditelja s početka, ali je onda i kod njih rasla nervoza, pa su pojedinci krivca tražili u mladom sucu Armandu Gojaku, i gostima. - Za koga navijaš Gojak? Što ste došli, ko vas je doveo ..., sve je izgubilo smisao kada su krenule uvrede spram mladih igrača i trenera Rudara. Nisu komentirali kad je pred kraj Gojak dosudio penal za Zmaj, trener je konačno uzvratio tribinama: - Eto, vam sad pobjeda, a doći nećemo više ... Nije ugodno to bilo slušati ni direktoru Milinkoviću i trenerima Zmaja koji su sve to trpili, a oni su ti koji se, najmanje krivi, moraju ispričati svojim gostima.Nešto ranije ispod tribina su dvije mame komentirale poraz Zmajevih dječaka (U-9) u polufinali (0:2) od Sarajlija. - Neki naši nisu dali ni 50 posto što mogu! Na svoje tu sigurno nisu mislile.

Predsjednikova jezikova juha

Predsjednik Zmaja Damir Matijašević nije se libio javno 'oprati uši' roditeljima koji su svojim neumjesnim i ružnim komentarima spram suca i suparnika u nedjelju prijepodne na utakmici Zmaj – Rudar (Kakanj), zasjenili sav trud organizatora.- Uz zahvalu roditeljima koji su došli navijati za svoje iz Splita, Sarajeva, Ohrida…, apeliram na roditelje Zmajeve djece da bilo gdje na tribinama, ovdje u Makarskoj ili u Makedoniji, budu uzor svojoj djeci, da se i oni tu, kao i djeca na terenu, moraju ponašati sportski prema svima, kazao je na mikrofon prije dodjele nagrada, pred stotinjak gledatelja, mahom roditelja klubova sudionika.Svaka čast, predsjedniče, ovako otvoreno o iskrivljenom ponašanju (dijela) roditelja na tribinama, ne znamo jesmo li do sada čuli.

INTERVJU S GRADONAČELNIKOM

Makarska je u posljednjih 10-ak godina izgubila neke atribute grada''

Piše: Kronika
Četvrtak, 23 Listopad 2014

Image Što biste izdvojili kao pozitivan pomak ili iskorak u Makarskoj u posljednjih nekoliko godina?

Bilić: Smatram da posljednjih godina, nažalost, nije bilo nekih velikih iskoraka u Makarskoj. Za iskorak treba napraviti nešto puno više. Mogu komentirati stanje samo u posljednjih godinu i pol dana, u kojoj su vidljivi određeni pomaci. Ali, nakon isteka moga prvog mandata možemo komentirati dobre i loše rezultate rada.

Što smatrate najvećim nedostatkom Makarske kao grada?

Bilić: Svi problemi i nedostaci koji se mogu uočiti sigurno se mogu i riješiti. Osim toga postoje i oni drugi 'nedostaci kao i u ostalim gradovima, a to je vječna borba između javnog i privatnog interesa. Moj osobni stav, a ujedno i stav mojih najbližih suradnika. je da moramo pomoći u rješavanju privatnih interesa koji nisu u suprotnosti s javnim interesima, a koji su na dobrobit svih građana ovog rada.

Kako vidite budućnost Makarske i što mislite u kojem bi se pravcu trebala razvijati?

Bilić: Iako je prethodna gradska vlast donijela Program ukupnog razvoja, ja ću kao gradonačelnik u narednom periodu pripremiti novi Program ukupnog razvoja. Ali, za razliku od mog prethodnika, u izradu PUR-a ću uključiti sve gospodarstvenike, građanske udruge, predstavnike privatnog i državnog sektora, pa ćemo zajedno kao što to i podrazumijeva strateško planiranje, odrediti u kojem će se pravcu Makarska razvijati. U proceduri PUR-a koji trenutno imamo, javnost je bila isključena, zbog čega on nije odraz stvarnih potreba Makarske

S obzirom na činjenicu da Makarska nema kino, rodilište ni kulturni centar, smatrate li da Makarska zadovoljava sve preduvjete da bude grad?

Bilić: Sukladno zakonskim propisima, Makarska je grad i administrativno središte Makarske rivijere. Ali smatram da je vaše pitanje na mjestu iz razloga što je Makarska posljednjih 10-ak godina izgubila neke atribute grada poput kina i rodilišta. S druge strane, nije dobila ono što se obećavalo, kao primjerice kulturni centar. Za takvo stanje suodgovorni smo svi mi koji smo proteklih godina sudjelovali ili u vlasti ili u oporbi. Ali, posebno bih naglasio da odgovornost nije samo na nositeljima gradske vlasti nego i svim  gradskim, županijskim i državnim službama čije odluke itekako utječu na kvalitetu života građana ovog grada. Problem o kojem govorite, SDP je prepoznao još 2005. godine, kada je naš glavni izborni slogan bio 'Makarska grad'. Nažalost, tada iz poznatih razloga nismo imali priliku promijeniti tadašnje zatečeno stanje. Ovoga puta hoćemo.

Koji su ključni i realno ostvarivi infrastrukturni projekti na području Makarske, a koji bi se mogli realizirati za vrijeme mandata aktualne vlasti?

Bilić: Ostvarenje infrastrukturnih projekata nije samo pitanje uspješnosti rada gradonačelnika i gradske vlasti, već kompletne gradske uprave koja radi na pripremi dokumentacije. Nisam sasvim zadovoljan, ali dopustite mi da sada ne govorim o detaljima, a odgovore na to će dati nova sistematizacija gradske uprave. Naši prioriteti i projekti koje možemo realizirati do sredine 2017. su rekonstrukcija upravne zgrade na Sportskom centru, oborinska i fekalna kanalizacija na Zelenki i Istoku, vodosprema na predjelu Požara ili Zelenke, treća traka za zgrade POS-a, kompletno stavljanje u funkciju zgrade Merkura 5, priprema dokumentacije i izgradnja vrtića na Istoku i Zelenki, priprema kompletne dokumentacije za žičaru, sportsko rekreativni centar Platno, uređenje groblja u Makru te rekonstrukcija i proširenje groblja u Velikom Brdu.

Možete li nam pojasniti što se događa s rodilištem u Makarskoj, odnosno hoće li i kada biti otvoreno?

Bilić: Grad nije u mogućnosti samostalno riješiti problem otvaranja rodilišta. Ako se malo vratimo unatrag, u prošlom sazivu Gradskog vijeća inicirali smo dvije tematske sjednice na temu primarne zdravstvene zaštita u Makarskoj i rodilišta u Domu zdravlja. Nakon jednoglasno usvojenih zaključaka Vijeća, zahtjev za povrat Doma zdravlja pod nadležnost Grada Makarske upućen je županu, ali taj zahtjev nikada nije proslijeđen na raspravu i donošenje zaključaka Županijskoj skupštini. Jedan od najvećih razloga zatvaranja rodilišta u Domu zdravlja je odnos Županije prema Domu zdravlja, a posebno prema ispostavama. Bitno je naglasiti da su osim Makarske, povrat u vlasništvo domova zdravlja zatražili i gradovi Sinj, Supetar i Hvar. Nažalost, Zakon omogućava Županiji da upravlja određenim resursima na području jedinica lokalne samouprave pa tako i grada Makarske što se odnosi na upravljanje lukama, plažama, Domom zdravlja i srednjim školama. No, jednako tako postoje određene zakonske mogućnosti da se upravljanje prenese na jedinicu lokalne samouprave, međutim Županijska Skupština to ne želi prenijeti. Moram istaknuti da sam za razliku od mog prethodnika, jedini gradonačelnik koji je otišao direktno ministru zdravlja s kojim sam razgovarao na temu izdvajanja Doma zdravlja i rodilišta iz sustava Splitsko-dalmatinske županije. No, nažalost ispada da se još nisu stekle određene zakonske pretpostavke da se osnivačka prava Doma zdravlja vrate pod nadležnost Grada. Županija je jedini kočničar povrata Doma zdravlja i rodilišta pod ingerenciju Grada Makarske.

S obzirom na to da već duže vrijeme govorite o Merkuru 5, možete li nam pojasniti zašto zgrada još nije osposobljena?

Bilić: Glavni razlog je taj što smo smatrali da je prioritet u 2014. godini uređenje i stavljanje u funkciju gradske vijećnice, koja je još od 2006. godine do našeg dolaska na vlast služila kao skladište za sve i svašta. Zbog određenih problema vezanih za vlasništvo, projekt osposobljavanja zgrade Merkura 5 najvjerojatnije ćemo morati realizirati u fazama. To znači da ćemo najprije urediti prizemlje koje namjeravamo dati na korištenje udrugama iz kulture, a za to ćemo sredstva osigurati u proračunu za 2015. godinu. Svjesni smo da trenutno ne možemo realizirati 'velebne' projekte poput kulturnog centra, ali ćemo napraviti sve da pogodne gradske prostore poput Merkura i Art caffea stavimo u funkciju javnih potreba.   

 


ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

Intenzivno radimo na edukaciji građana''

Možete li nam ukratko navesti ključne korake akcije Grada i Komunalca koja se počela odvijati u cilju osvješćivanja građana za odvojenim prikupljanjem otpada?

Bilić: Kampanja pod nazivom 'Skupi, složi, savjesno odloži' ima za cilj osvješćivanje građana o važnosti razdvajanja otpada. Prvi ključni korak smo napravili jer je krajem prošlog tjedna Komunalac počeo sa slanjem računa za rujan uz koji će svaki građanin na kućnu adresu dobiti i naš edukativni letak tiskan na recikliranom papiru. Letak sadrži osnovne informacije o važnosti odvojenog sakupljanja otpada i novom načinu gospodarenja otpadom kakav se uvodi na području grada Makarske. Prva faza kampanje obuhvatit će i radionice u osnovnim školama i dječjim vrtićima, oglase u medijima i javne tribine u sklopu kojih će građani biti informirani o novom sustavu gospodarenja otpadom čije je provođenje počelo 2013. godine. Paralelno s ovim aktivnostima, radimo na tome da u dijelovima grada gdje je dominantna obiteljska stambena izgradnja, građanima podijelimo odgovarajuće kante za primarnu selekciju. Znam da će nam neki građani zamjeriti što smo u kampanju krenuli iako još uvijek nije osigurana sva infrastruktura, no moram reći da su edukativne aktivnosti naša zakonska obveza i da smo u ovih nešto više od godinu dana napravili puno po pitanju infrastrukture na čemu i dalje intenzivno radimo.

SUKOB ZBOG PROSTORA

Pravaši iseljeni iz prostorija na Zelenki, inventar poklonili Mjesnom odboru

Piše: Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 23 Listopad 2014

Image Prošlog ponedjeljka po nalogu Grada je iz prostora u Ličkoj ulici na Zelenki iseljena stranka Hrvatsko pravaško bratstvo, a prostor je ustupljen MO Zelenka-Ratac. Kako smo već i pisali, predsjednik MO Zelenka Joze Vranješ prilikom dodjele prostora nije bio upoznat da isti već koristi HPB, tako da je Vranješ odbio preuzeti ključeve jer stranka nije bila iseljena. Međutim, prilikom iseljenja HPB je mjesnom odboru Zelenka poklonio sav inventar u prostoru, a prema riječima predsjednika HPB-a Damira Brzice, prostor u kojem je stranka bila smještena, bio je u derutnom stanju, no HPB je prostor dobio na korištenje te ga je uredio i stavio u funkciju. - HPB doživljava politički progon u novijoj povijesti demokracije, a naši vijećnici su se uvijek borili za prava građana Makarske. Nakon što je Grad provalio u prostor obijajući bravu, a da nas za isto nije obavijestio bez obzira što nam ugovor o najmu nije produžen kao ni jednoj stranci u gradu, postupili smo humano. Nismo se nadali ovakvom potezu gradonačelnika Tonćija Bilića, a koji dopire do krajnjih granica netolerancije, no postupak nismo prijavili policiji. Gradu smo poslali zahtjev da nam dodjeli novi prostor, no na taj poziv se gradonačelnik oglušio i proveo represivnu mjeru iseljenja. To je trebao napraviti i prije kriminalnog čina provale u prostor kojim papirnato pokriva svoje naloge političkog progona, kazao je Brzica dodavši da se HPB nadao dogovoru s Gradom te da su prilikom nasilnog ulaska u prostor stranke, bili ugroženi stranački dokumenti i ostale osobne stvari. Komentar na iseljavanje pravaša dobili smo i od predsjednika MO Zelenka-Ratac Joze Vranješa. Prema njegovim riječima, bez obzira na nezavidnu situaciju u koju je MO Zelenka doveo Grad ponudivši im prostor koji je u korištenju HPB, MO Zelenka je pokazao koliko je politički dorastao u rješavanju najsloženijih problema. - Činjenica je da je naš rad prepoznat i da su pripadnici HPB-a zaključili da nam je cilj služiti, a ne vladati pa su se sukladno tome ponijeli i više nego korektno. Ne samo da smo izbjegli veliki problem, nego nam je HPB darovao sav inventar i opremu koja se nalazi u prostoru, a koji vrijedi više tisuća kuna, kazao je Vranješ dodavši da je MO Zelenka činom HPB-a u velikom plusu jer će proračunska sredstva koja su namjeravali utrošiti za uređenje prostora, iskoristiti za projekte.

POD POVEĆALOM

Roščić bespravnu gradnju podigao na državnoj zemlji

Piše: Dijana Turić i Maja Erceg
Četvrtak, 16 Listopad 2014

Image Prijava zbog nanošenja štete koju je baškovoški načelnik Josko Roščić dostavio PP Makarskoj zbog neovlaštenog ulaska i fotografiranja njegova posjeda, dobila je svoj nastavak. Nakon što smo u prošlom broju objavili da je policija u svrhu otkrivanja identiteta osobe koja je fotografirala Roščićev posjed ispitivala i glavnu urednicu Kronike, otkrilo se da Josko Roščić zapravo nije vlasnik zemljišta na kojem je bespravno postavio montažnu kućicu za koju je, pak, građevinska inspekcija donijela nalog za rušenje. Naime, jedini vlasnik zemljišta na kojem je Roščić bez građevinske dozvole postavio kućicu je Republika Hrvatska, dok je Roščić samo posjednik 400 kvadrata zemljišta. Iako je Roščić u posjedu 400 kvadrata zemlje na navedenoj čestici, postavlja se pitanje kako je dobio posjedovni list u katastru bez da je prethodno ispoštovao proceduru, s obzirom na to da je Posjedovni list mogao dobiti isključivo uz suglasnost Republike Hrvatske i ostalih posjednika. Naime, čestica zemlje 5922/23 na lokaciji Bast-Baška Voda na kojoj je građevinska inspekcija pod vodstvom inspektorice Vesne Bučan i izvršila pregled, u zemljišnoj knjizi se vodi kao pašnjak Biokovo šuma Grabovnik koja se proteže na 15 milijuna i 565 metara kvadratnih, a na kojoj je 90 posjednika, međutim, ne i vlasnika. Isto tako, Roščićevo se imanje proteže na znatno većoj površini od 400 kvadrata za što ima posjedovni list. Zbog bespravne gradnje na državnom zemljištu te nezakonitog upisa u posjedovni list u katastru, protiv Roščića su prošlog petka kaznene prijave DORH-u Makarska podnijeli baškovoški vijećnici Željko Lozić i Ante Radić. Kako stoji u kaznenoj prijavi, baškovoški načelnik je na čestici 5922/23 koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, od 2005. godine izgradio kamenu kućicu i postavio drvenu kućicu te koristi i uživa prostor u državnom vlasništvu. – Kaznenu prijavu protiv baškovoškog načelnika podižemo i iz razloga jer je iskoristio svoj položaj te smatramo da se na nezakonit način upisao u posjedovni list u katastru u koji se ne može upisati bez vlasničkog lista ili suglasnosti svih posjednika i vlasnika Republike Hrvatske. Roščić je navodno uplanio kamenu vikendicu iako nije vlasnik zemljišta niti je zemljište od oko 400 kvadrata koje je navodno kupljeno 2004. ili 2005. godine, u posjedu njegove obitelji. Smatramo da Roščić ima elemente za kazneni progon jer je kao načelnik Općine Baška Voda umjesto da štiti društvenu imovinu, istu uzurpirao, prisvojio, upisao se kao posjednik pod sumnjivim okolnostima te stekao imovinsku korist. Moguće da je katastar grubo pogriješio ili se netko igrao u katastru, stoji među ostalim u kaznenoj prijavi DORH-u uz koju Lozić i Radić napominju da se nadaju žurnoj reakciji i odgovoru o poduzetim akcijama jer je 'nejasno što su godinama radile državne institucije koje trebaju štiti interes RH'.

OSKVRNUT KULTURNI SPOMENIK

Ukraden kamen sa ilirske grobnice iz 2000. godine prije Krista

Piše: Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 16 Listopad 2014

Image Ilirska grobnica koja se nalazi 50-ak metara na platou iza balirke prema Kotišini, a koja datira iz perioda od 2000-800. godine prije Krista, prošlog tjedna je devastirana na način da je s grobnice ukradeno više komada kamena. Informaciju o krađi kamena s grobnice iz antičkog doba koja je zaštićeni spomenik kulture od strane Konzervatorskog odjela, dobili smo od makarskih lovaca koji su tijekom prošlog tjedna za vrijeme punog mjeseca organizirali noćni lov. Kako su nam kazali lovci, grobnica je pod strogom zaštitom tako da lani nisu uspjeli dobiti niti odobrenje da se na platou napravi streljana za glinene golubove. Kolika je šteta nanesena krađom kamena s grobnice pojasnio nam je ravnatelj Gradskog muzeja Marinko Tomasović koji kaže da je bilo kakva radnja vezana za kopanje ili pomicanje protuzakonita. - Na platou iza balirke dva su mjesta na kojima se nalaze ilirske grobne gomile. No, obje grobnice su više ili manje prethodno devastirane ili opljačkane tako da je to lokalitet na kojem, nažalost, nema nedirnutog i sačuvanog spomenika. Riječ je o ilirskom tumulu, kamenom ili zemljanom humku pod kojim se nalazi jedan ili više grobova. Nedavno devastirani tumul sam čuvao prije par godina kada su se na ovom mjestu izvodili radovi pazeći da strojni iskop ne odsječe grobnicu sa strane. U grobnici se najvjerojatnije i naknadno ukopavalo i to su grobovi stari od sredine 2 tisućljeća prije Krista ili od 2000. godina do 800. godina prije Krista, kaže Tomasović. Inače, na gomile je ravnatelj Gradskog muzeja skrenuo pažnju još prilikom donošenja urbanističkog plana 2001. godine, a one su i zaštićene od strane Konzervatorskog odjela. - Tko god kopa po tom grobu, zasigurno radi protiv zakona, čak ni ja kao arheolog nemam pravo doći i kopati grobnicu niti odvlačiti kamen s nje jer moram imati dopuštenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kaže Tomasović dodavši kako je nemoguće procijeniti materijalnu vrijednost ukradenog kamena. - Ne mogu procijeniti kolika je materijalna vrijednost kamena, no kamen ima veliku spomeničku i kulturnu vrijednost, kaže Tomasović pojasnivši da se u devastiranoj ilirskoj gomili i nakon antike uvijek naknadno ukopavalo, posebno u interventnim slučajevima, pa su se tako u grobnici iza balirke ukopavali stranci, putnici, siromasi i samoubojice. Inače, kako kaže Tomasović, za sve gomile u Kotišini postoji predaja da su se u njima ukopavali ljudi za vrijeme kuge što bi se moglo saznati nakon istraživanja koja su vrlo skupa. - Ukoliko su počinitelji krali veliki kamen s grobnice, moguće je da su došli do poklopnice groba, odnosno grobne ploče. Ilirske grobnice izgledaju kao grobovi ukopani u zemlju koji su u razini okolnog tla. Najčešće je to jedan grob, a pored njega je mogao biti još jedan ili dva i onda se na to nasipavao kamen pa je nasip bio visok od dva do tri metra, pojasnio je Tomasović.

 

ODLAGALIŠTE ŠUTA

Pored grobnice odložen građevinski materijal

Osim devastacije, u isto vrijeme plato pored grobnice pretvoren je u odlagalište građevinskog materijala koji se donosi s gradilišta u Ulici don Mihovila Pavlinovića gdje se vrše radovi na rekonstrukciji trotoara. No, kako nam je rekla dogradonačelnica Lori Veličković, građevinski materijal na platou je odložio poduzetnik Željko Ravlić koji s djelatnicima Pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti izvodi radove, ali plato je poslužio samo kao privremeno odlagalište pa će se materijal prevesti na odlagalište u Gornjim Igranima.

OPASNOST NA CESTI

Veprovi i krmače šetaju magistralom i Osejavom

Piše: Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 16 Listopad 2014

Image Prošlog su tjedna na magistrali u Tučepima i u Osejavi ponovno viđene divlje svije. Osim što su po treći put razrovale zelenu površinu na ulazu u Tučepi, u večernjim satima su veprovi i krmače viđeni na magistrali iznad hotela Jadran, čime ozbiljno ugrožavaju vozače. Koliko su svinje postale opasne za ljude, potvrdio nam je predsjednik LU Biokovo Makarska Dragan Srzić koji je od sugrađana koji su šetali Osejavom, zaprimio dojavu da su na makadamskom putu prema hotelu Jadran vidjeli par divljih svinja. -Baš kako sam i naslutio, divlje svinje su uistinu počele predstavljati problem i to ponajviše za ljude. Tako su nam građani dojavili da su ih na Osejavi susreli u 7 sati ujutro, dok su ih vozači ponovno vidjeli na magistrali na predjelu Volicije i Tučepi. Stvar je uistinu postala ozbiljna jer su se svinje spustile do mora. Prošle nedjelje smo imali lovni dan po planini i nismo naišli niti na jednu svinju jer su sve pobjegle u šumu Osejave. Najvjerojatnije ćemo u suradnji sa Lovačkim savezom Županije organizirati hajku za što ću kontaktirati policiju koja će prethodno morati zatvoriti promet na magistrali jer će posebna opasnost za vozače biti kada se svinje rastrče po magistrali, kazao je Srzić. O mogućoj hajci na divlje svinje u Osejavi u kojoj nije dopušten lov, popričali smo sa predsjednikom lovačkog Saveza Županije Mladenom Balićem. Prema njegovim riječima, moguće je organizirati hajku na svinje na području ispod magistrale za što će Općina Tučepi prvo morati uputiti zahtjev Upravi za lovstvo koja djeluje pri Ministarstvu poljoprivrede. -Ukoliko se divlje svinje koje su mir našle u šumi Osejave, ne odstrijele, dogodine će ih biti tri puta više jer mlada krmača godišnje može okotiti do pet mladih. Hajka će biti vrlo zahtjevna i morat će se organizirati uz asistenciju policije koja treba za promet zatvoriti cijelu magistralu jer će svinje trčati cestom u svim smjerovima kada ih lovački psi potjeraju prema planini, kazao je Balić.

TURIZAM I TRADICIJA

Makarska dobiva i Dane biokovskog krumpira

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 09 Listopad 2014

Image Thomas Mravičić, vlasnik turističke agencije TIP Travel koja se već 13 godina bavi organizacijom izleta na Biokovo, posljednjih godina se bavi i maslinarstvom te uzgajanjem povrća na Biokovu. Mravičić je, naime, zajedno sa svojim kolegama iz agencije počeo obrađivati masline, saditi krumpir, ciklu i kupus isključivo za vlastite potrebe i kao opuštanje nakon napornog radnog dana. Međutim, iz toga se razvila i ideja da se upravo biokovski krumpir promovira u svojevrsni turistički brend, te da se čak pokrene i manifestacija posvećena biokovskom krumpiru. – Obrađujemo stare zapuštene vrtače na Biokovu i uz prirodno gnjojivo sadimo krumpir, kupus, ciklu i još puno toga što na planini uspjeva. Supruga i ja na Biokovu imamo zemljište kao i naši prijatelji koji ga ne obrađuju, pa su nam parcelu prepustili za bavljenje poljoprivredom. Našu ekipu čine muškarci i žene od 24 do 45 godina. Svi su zaljubljenici u prirodu i dosta ih ima iskustvo s obrađivanjem zemlje. Nakon odrađene ture s gostima po Biokovu, zajednički sat ili dva obrađujemo zemlju,  što nas opusti nakon radnog dana, kazao je Mravičić koji je s godinama, uz dopuštenje vlasnika zemlje na Biokovu, povećao površinu koju obrađuje, a posebnu pažnju pridaje sadnji tradicionalne vrste krumpira. – Sadimo biokovski, odnosno kraljevski krumpir za čije se sjeme smatra da je kralj Tomislav prvi donio u Hrvatsku, a koje praktički više i ne postoji. Cilj je promovirati ovu vrstu krumpira kako bi postao svojevrsni brend, a želimo motivirati ljude da što više sade povrće na Biokovu i obnavljaju staru tradiciju. Planiram organizirati manifestaciju Dani biokovskog krumpira u sklopu kojeg bi određeni restorani pripremali neki specijalitet napravljen s biokovskim krumpirom. Također, mogli bi se organizirati štandovi na kojima bi se pripremali pomfrit, fritule i druga jela od krumpira kojeg smo uzgojili mi i ostali uzgajivači za koje se nadamo da će se uključiti u organizaciju manifestacije, kazao je Mravičić. Na realizaciji Dana biokovskog krumpira Mravičič je već počeo raditi pa nam je rekao da je razgovarao s direktorom TZ Makarska Tončijem Lalićem i vlasnicima nekih makarskih restorana, a u akciju planira uključiti i sve ostale zainteresirane građane.

INSPEKCIJA NE REAGIRA

U Makarskoj na crno radi 50 frizerki i 30 kozmetičarki

Piše: Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 09 Listopad 2014

Image Rad na crno kozmetičarki i frizerki u Makarskoj ponukao je tri vlasnice kozmetičkih salona Vanju Batošić, Mirjanu Marinović i Jasminku Ivanac da javno progovore o nelegalnom radu u toj branši. Naime, kozmetičarke su se obratile redakciji Kronike kako bi ukazale na sve veći broj frizerskih i kozmetičkih salona koji su otvoreni po stanovima i kućama diljem grada. O problemu rada na crno kozmetičarke su odlučile progovoriti nakon što je inspekcija nedavno Mirjani Marinović koja je vlasnica Studia Performance propisala novčanu kaznu od 2400 kuna zbog toga što papir za pritužbe gostiju nije izvjesila na zavjesu masažnog stola na plaži. - Plaćanje kazne zbog prekršaja koji nismo ni napravili, a inspekciji nismo mogli dokazati da smo bili u pravu, ponukalo me je da otvoreno progovorim o našim kolegicama koje rade na crno, a osim što nisu podložne nikakvim sankcijama od strane inspekcije, ne plaćaju niti osnovne troškove, kazala nam je Mirjana Marinović. Inače, kako kažu naše sugovornice, do sada su se ustručavale javno prozvati vlasnice kućnih salona zbog činjenice da nijedna od inspekcijskih službi neće odraditi svoj posao kako bi sankcionirala ilegalne vlasnike salona. Da je uistinu tako potvrdila nam je Vanja Batošić, vlasnica Beauty & laser centra Vanja, koja kaže da je pojava ilegalaca narasla do te mjere da su u kućama diljem grada kozmetičarke otvorile kompletne salone u kojima čak nude usluge elektro simulacije i ultrazvuka. Koliko je prijava inspekciji neučinkovita, govori i slučaj koji se zbio prije godinu i pol dana. Naime, tada su vlasnice salona posredstvom Udruženja obrtnika popisale 50-ak imena ljudi koji se bave radom na crno, a od svih njih kažnjena je samo jedna kozmetičarka. - Dan prije dolaska inspekcije, kozmetički salon u centru grada koji je kompletno uređen, nestao je doslovno preko noći jer je policajac koji dolazi u pratnji s inspektorima, obavijestio vlasnicu koja je sve uklonila iz svog kućnog salona. Ilegalni saloni ne plaćaju ni najam niti doprinose na plaće za sebe i radnike, porez na tvrtku, paušale kao ni račune za vodu, struju, slivne vode i spomeničku rentu. Time svi mi koji se borimo za naš rad i klijente, mjesečno imamo i do 1000 eura troška i to bez radnika i plaćanja doprinosa i poreza. Frizera koji rade nelegalno ima najmanje 50, a kozmetičarki bar 30, a među njih ubrajamo i cure koje ugrađuju umjetne nokte, a koje se u većini slučajeva oglašavaju na Facebooku putem kojeg se klijentice i naručuju, kazala je Vanja Batošić dodavši da se nada kako će inspekcija, odnosno sada carina koja je zadužena za sankcije nelegalnog rada, početi obavljati svoj posao.

NAJEZDA DIVLJAČI

Divlje svinje razmnožile se u šumi Osejave

Piše: Dijana Turić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 09 Listopad 2014

Image Krdo od 20-ak divljih svinja prošlog tjedna je prilikom noćnog pohoda, razrovalo zelenu površinu na ulazu u Tučepi. Kako nam je kazao tučepski načelnik Ante Čobrnić, ovo je već drugi put od rujna da su divlje svinje oštetile zelenu površinu na ulazu u Tučepi, a slične tragove počele su ostavljati i maslinicima te na predjelu Velikog Brda, Kotišine, Igrana i Drvenika. Premda zvuči pomalo nevjerojatno, divlje svinje razmnožile su se u šumi Osejave iz koje svake noći u krdu kreću u pohode i oko 4 i 5 sati ujutro ponovno se vraćaju na Osejavu. Ovu informaciju potvrdio nam je predsjednik LU Biokovo Makarska Dragan Srzić koji kaže da svinje nisu ni gladne ni žedne jer su im hranilice u brdu uvijek pune, a ljeto je bilo kišno. - Svinje su izgleda u šumi Osejave pronašle mir, a tijekom kolovoza smo evidentirali tri prometne nezgode na Voliciji koje su nastale na identičan način i to kada su vozačima pred vozila izletjele svinje koje su se kretale prema moru, odnosno prema Osejavi. Zbog sve većeg broja divljih svinja, nedavno smo organizirali hajku u cilju da ih potjeramo prema planini, no od toga nije bilo velike koristi jer smo odstrijelili samo tri. Lov se ne smije odvijati ispod magistrale niti smijemo pucati po cesti tako da bi pojava divljih svinja koje se sve više razmnožavaju, mogla postati problematična i to posebno za ljude, kazao je Srzić dodavši kako su svjedoci vidjeli da je uvijek riječ o istom krdu od 20-ak svinja.

PRVO OKUPLJANJE OSNOVNOŠKOLACA GENERACIJE 1960.

Dirljiv susret nakon 40 godina razdvojenosti

Piše: Nina Glučina
Četvrtak, 02 Listopad 2014

Image Makarka Umberta Borich (68) rođena Vranješ, već 48 godina živi u Aucklandu na Novom Zelandu. Trenutno se nalazi u Makarskoj, a prošlog petka joj se ostvarila dugogodišnja želja. Naime, otkad je otišla u Novi Zeland sanja kako će se još jednom sastati sa kolegama iz osnovne škole. Zahvaljujući prijateljici Maji Grle, njih 14 nekadašnjih učenika i nastavnica Mira Barić prošlog su se petka okupili u restoranu Biokovo. Kako nam je ispričala gospođa Borich, jako je sretna što je većinu kolega uspjela vidjeti nakon više od 40 godina. – Svi smo zajedno završili osam razreda i nakon toga upisali srednju ekonomsku školu. No, nakon godinu dana je bio potres i svi smo školovanje, na neko vrijeme, morali nastaviti u drugim gradovima. Odavno imam želju da se svi još jednom sastanemo, no nikako mi nije polazilo za rukom. Ove godine smo uspjeli zahvaljujući tome što neki od nas u subotu slave 50 godina mature. Jako mi je drago što sam ponovno vidjela svoje prijatelje, što smo imali priliku zajednički se nasmijati i prisjetiti starih dana, kazala je Umberta. Inače, gospođa Borich je nedugo nakon završetka srednje škole, 1966. godine otputovala za Novi Zeland. - Plan je bio da se nakon nekog vremena vratim u rodnu Makarsku, no zaljubila sam se u svog sadašnjeg supruga Tonia Boricha i ostala u Aucklandu. Tamo smo osnovali obitelj, ja sam vodila tri frizerska salona 'Umberta' i dalmatinsko kulturno društvo u sklopu kojem sam naše sunarodnjake učila našoj kulturi, jeziku i pjesmama, ispričala nam je Umberta.

Stranice 1 - 14 od 752

Online Izdanje
Broj. 619

21 listopad 2014 _____________

Pretplatite se!
Kontakt: 021/678-727 ili

kronika@st.htnet.hr

Već ste pretplatnik? Prijavite se.
Zapamti me

Referendumsko pitanje

Mislite li da bi Dan Grada trebao biti neradni dan?

Online

Gostiju online: 7
  • Posjetitelja: 10227617
Zaposlime.hr
© 2011 Makarska kronika - List Makarske rivijere, zabiokovlja i otoka