PRIOPĆENJE STAMBENOG GOSPODARSTVA MAKARSKA

Za prijavu šteta od bure nazovite 615-565 ili 612-061

Piše: Kronika
Petak, 06 Ožujak 2015

Image Olujna bura sa orkanskim udarima koja još uvijek puše u Dalmaciji uzrokovala je oštećenja na većini stambenih zgrada kojima upravlja Stambeno gospodarstvo Makarska d.o.o..Stoga molimo sve vlasnike stanova, a posebno predstavnike stanara koji su primijetili bilo kakva oštećenja uzrokovana nevremenom da se jave na telefon 615 565 ili 612 061 i službeno prijave štetu. Stambeno gospodarstvo moli sve korisnike za strpljenje, jer trenutno pristiže veliki broj prijava. Sve prijave materijalnih šteta bit će zaprimljene i obrađene u skladu sa uvjetima osiguranja i financijskim mogućnostima zgrade, ističe se u priopćenju kojega potpisuje direktor Stambenog gospodarstva Makarska d.o.o. Mirko Katić.

ORKANSKA BURA

Vatrogasci uklanjali borove i ispumpavali poplavljene objekte

Piše: Dijana Turić Foto Joško Jelaš
Petak, 06 Ožujak 2015

Image Orkanska bura praćena obilnom kišom koja je jučer (četvrtak) na području Makarske dosezala udare od 150 do 200 km/h, najviše je posla dala vatrogascima s cijele Rivijere. Naime, vatrogasci su osim uklanjanja stabala borova, posla imali oko ispumpavanja poplavljenih objekata. Kako su nas izvijestili pripadnici DVD-a Makarska, najviše intervencija na ispumpavanjima vode imali su tučepski vatrogasc koji su izveli pet akcija. Makarski vatrogasci intervenirali su na tri lokacije i to na Peškeri, u ulici Kralja Petra Krešimira IV i na Trakačama. Vatrogasci iz Promajne sudjelovali su u jednoj intervenciji ispumpavanja vode, a koju su izvela četiri pripadnika. Nakon 'borbe' s vodom, vatrogasci su prionuli zahtjevnijem dijelu posla- uklanjanju slomljenih stabala borova s prometnica. Tako su četiri pripadnika DVD-a Makarska odradili dvije akcije u Dubrovačkoj ulici, podgorski vatrogasci su u dva navrata uklanjali borove s prometnica u Podgori, a pet breljanskih vatrogasaca uklonilo je bor na cesti u Brelima. Najzahtjevniji dio posla zasigurno su odradili pripadnici DVD-a Gradac koji su u suradnji s djelatnicima Komunalnog održavanja Općine Gradac oko 16.30 sati sudjelovali u akciji uklanjanja 20 stabala na istočnom ulazu u Gradac, a koja su oborena uslijed udara bure. Zbog oborenih stabala, bio je prekinut promet na magistrali na relaciji Makarska-Ploče. Osim dežurnih vatrogasaca s cijele Rivijere, u akcijama su sudjelovali i brojni članovi vatrogasnih društava koji su se priključili svojim kolegama u cilju što bržeg odrađivanja akcija.

UDARI DO 155 KM/H

Zatvoren tunel Sv.Ilija

Piše: D. Turić/J. Jelaš
Četvrtak, 05 Ožujak 2015

Image Orkanska bura praćena kišom, oko 10 sati dosezala je udare od 155 km/h. Bura je odnijela i dio krova na Vatrogasnom domu HAC-a u Bastu zbog čega je do daljnjega zatvoren tunel Sv.Ilija. Prema podacima koje su nam ustupili djelatnici Gradskog centra Osejava Makarska, tijekom prošle noći do 7 sati ujutro, u Makarskoj je palo 17 litara kiše po m2, a temperatura zraka iznosi 7 stupnjeva. Prosječna brzina bure je 70 km/h, dok je temperatura zraka na najvišem biokovskom vrhu Sv.Jure na kojem pada snijeg 6 stupnjeva ispod nule. Zbog orkanske bure od 6 sati je u prekidu trajektna linija na relaciji Sumartin-Makarska. Na cestama od Brela do Gradca dežuraju tri ekipe djelatnika Županijskih cesta, a svi vozači se pozivaju na oprez pri vožnji zbog mogućih odrona i bočnih udara vjetra. Djelatnici GCOM-a su do 12.30 sati zaprimili par dojava o oštećenim zaštitnim tendama.

 

TRENERI VELIKOG SRCA

Otvorena škola atletike, djeca dobivaju i plivačku stazu

Piše: Nina Glučina Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 05 Ožujak 2015

Image Suradnja Udruge Sunce i Športskog saveza invalida grada Splita urodila je plodom pa je prošlog petka u Gradskoj sportskoj dvorani u sklopu projekta Treneri velikog srca otvorena škola atletike za djecu s teškoćama u razvoju. Projekt Treneri velikog srca diljem Hrvatske provode osiguravajuća kuća Allianz i Hrvatski paraolimpijski odbor, a program atletskih škola osmišljen je na način da potakne djecu da se okušaju u velikom broju sportskih disciplina. Posebnost projekta je ta što se djeci omogućuju zajednički treninzi sa sportašima što pospješuje njihovu socijalizaciju. Predsjednik Športskog saveza invalida Splita Mijo Bakić izrazio je svoje zadovoljstvo otvaranjem atletske škole, naglasivši važnost aktivnog načina života i socijalizacije kroz sport. – Makarska je četvrti grad u Hrvatskoj domaćin atletske sekcije. Cilj projekta je djeci s teškoćama približiti sport na način da oni sami pokažu interes kako bi jednog dana iz ove sekcije izašli kao novi vrhunski sportaši, kazao je Bakić. Kako nam je kazao direktor splitske poslovnice Allianza Dino Drača, osiguravajuća tvrtka je zahvaljujući suradnji s Hrvatskim paraolimpijskim odborom, došla do zaključka da se osobe s teškoćama u razvoju nemaju priliku baviti sportom zbog čega su pokrenute škola plivanja i atletike. - Djeca i njihovi roditelji jako su zadovoljni i sretni jer se mogu uključiti u sportske aktivnosti, a ovaj projekt im omogućuje druženje s ostalom djecom s invaliditetom, kazao je Drača. Važnost projekta istaknula je i voditeljica projekata Udruge Sunce Ramona Tarčuki. - Sport djeci s poteškoćama pomaže na način da postaju tjelesno spremniji, socijaliziraju se i prihvaćaju pravila ponašanja i igre. Grad je obećao suradnju i nadamo se da ćemo uspjeti dobiti trenere i mjesto na kojem će se aktivnosti održavati barem jednom tjedno, rekla je Ramona Tarčuki. Savjetnica u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Marina Andačić Krivić kazala je kako se uključivanjem u projekt Treneri velikog srca otvaraju solucije uključivanja u druge projekte, te da imaju u planu i formiranje plivačke sekcije. – Osim na projektu Treneri Velikog srca, Grad u suradnji s Udrugom Sunce trenutno radi i na projektu koji pomaže osobama s invaliditetom, a pogotovo onima koji se nemaju priliku zaposliti, kazala je Marina Andačić Krivić.

GODIŠNJA SKUPŠTINA ZMAJA

Ako je za dobro kluba, neka

Piše: Mladen Bagić Snimio Joško Jelaš
Četvrtak, 05 Ožujak 2015

Image Od prošlog tjedna Zmaj je ponovno klub 'radnika i težaka, ribara i postolara, ali učitelja i likara'. Na godišnjoj skupštini kluba, potvrđeno je obećanje Sretana Glavičića dano na Izbornoj skupštini prošlog ljeta, da je uz opću konsolidaciju, prvi zadatak vratiti klubu naziv RNK, koji je netko u nečije ime sredinom 90-ih promijenio u Hrvatski nogometni klub. Grb koji je kreiran tada ostaje. U prošlom smo broju najavili skupštinu i tematiku, za koju usput rečeno mediji (barem Kronika) nisu dobili poziv. Izgledalo je da netko nešto želi umotati u celofan, nadamo se da nije tako, ali, pristojnost nalaže da se nepozvan ne ide u goste. Kažu oni koji su bili na skupštini da je sve prošlo brzo i glatko. Od 31 skupštinara 27 je bilo prisutno i svi su bili za prijedlog odluke o povratku na RNK. Usput, ispravio nas je Anđelo Rafanelli, da je novi grb tada dizajnirao ne Ljubo Urlić kako je nam je kazao Miro Družianić, tadašnji predsjednik Skupštine, nego Goran Juričić. Prdsjednik Matijašević je podnio izvještaj o radu, obrazložio odlazak trenera Mladinića i formiranje novog stožera u omladinskoj školi, gdje više nije bilo mjesta za jednog Joska Rafanellia, makar je osobno insistirao na njegovom ostanku.

ZEMLJA NA SUDU

Grad od Hotela Makarska potražuje 9,87 milijuna kuna

Piše: Dijana Turić
Četvrtak, 05 Ožujak 2015

Image Hoteli Makarska u posljednjem su izvješću o poslovanju za prošlu godinu istaknuli da planiraju gubitak od oko 5 mili-juna kuna zbog sudskog spora s Gradom radi naknade za zemljište. Premda je u sudskom procesu između Grada i Hotela koji je pokrenut 2009. godine, prvo ročište održano tek ne-davno, Hoteli Makarska na čelu s direktorom Bepom Srzićem, strahuju da će navedeni spor izgubiti.

Zemljište oduzeto nacionalizacijom

Naime, Grad od Hotela potražuje 9,87 milijuna kuna zajedno s kamatama i to zbog naknade za zemljište na kojem su sagrađe-ni hoteli Meteor i Dalmacija. Kako nam je pojasnio pravnik makarske hotelske kuće Željko Kordić, riječ je o zemljištu koje je bilo u vlasništvu obitelji Puharić i Granić, a koje je za vrijeme bivše Jugoslavije oduzeto nacionalizacijom. Tadašnja Općina Makarska zemljište je potom dodijelila na korištenje Hotelima Makarska, a da pri tome nije isplatila naknadu bivšim vlasnicima. Vlasnici su poslije sudskim putem uspjeli dokazati da im nije isplaćena naknada nakon čega ih je Grad naknadno obeštetio, a sada Grad taj iznos potražuje od Hotela Makarska.- Grad od Hotela Makarska zahtijeva 9,87 milijuna kuna što je iznos koji je obiteljima Puharić i Granić isplaćen zajedno s kamatama. Hoteli Makarska su stajališta da ćemo eventualno biti dužni platiti samo glavnicu, odnosno vrijednost zemljišta koju je Grad isplatio bivšim vlasnicima, ali bez kamata koje su naplaćene krivnjom i propustom Grada jer nisu bili ni pokrenuli sudski postupak u kojem bi se utvrdila vrijednost naknade, a zemljište su dali hotelskoj kući na korištenje, kazao je Kordić dodavši da se od 5 milijuna kuna koje su isplaćene bivšim vlasnicima zemljišta, polovica odnosi za zemljište na kojem je sagrađen Meteor, a druga polovica za parcelu na kojoj se nalazi hotel Dalmacija.

Grad obeštetio vlasnike

Komentar na sudski spor Grada i Hotela Makarska dobili smo od dogradonačelnice Lori Veličković koja nam je kazala da je za zemljište na kojem je izgrađen hotel Meteor, a koje je bilo u vlasništvu obitelji Puharić, te za zemljište na kojem se nalazi Dalmacija koje je bilo u vlasništvu obitelji Granić, proveden postupak određivanja naknade za deposedirano zemljište. - Grad je naknadu isplatio vlasnicima, a sada će se naplatiti od Hotela Makarska i sve je to po zakonskim odredbama. Kada se postupci naknade pravomoćno okončaju, treba zaključiti ugovor o međusobnim pravima i obvezama između novog korisnika Hotela Makarska i Grada, kazala je Lori Veličković. 

 

KOLINDA JE NEĆE,ZVONKO JE HOĆE

Pervan želi Titovu bistu s Pantovčaka

Piše: Piše i snimio Branko Radonić
Četvrtak, 26 Veljača 2015

Image - Sedma silo, molim te poruči našoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović preko svojega medija da ću ja rado preuzeti Titovu bistu s Pantovčaka, rad umjetnika Antuna Augustinčića, ako ju ona ne želi, i izložiti u svojemu privatnom Titovom muzeju u Kokorićima. Tim nam se riječima obratio Zvonimir Pervan, uspješan turistički djelatnik i poznati antifašist i lokalpatriot iz Vrgorca. Pervan je prije pet godina u svome etno-selu otvorio muzej posvećen partizanskom maršalu i jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, kao i antifašističkoj borbi našega naroda. Muzej je formiran u kući iz koje su u Drugom svjetskom ratu u partizanima poginula trojica njegovih predaka i rođaka, i kako Pervan ističe, cijeli život je bio odgajan u slobodarskoj antifašističkoj tradiciji, pa je smatrao potrebnim odužiti se tim ljudima na ovakav način. U muzeju je dosad prikupio nekoliko tisuća knjiga, bisti, zastava, znački, fotografija i drugih obilježja bivšega sustava, a u tijeku je uređivanje drugog kata muzeja kako bi cijela kućica bila jedna zaokružena cjelina. Kroz muzej su prošle tisuće turista, domaćih i stranih, lijevih i desnih političkih opredjeljenja, i nikada nije imao nikakvih neugodnih iskustava, štoviše, kaže kako brojne strane turiste, posebno mlađe, živo zanimaju detalji iz povijesti antifašističke borbe i Jugoslavije. Zbog svega toga Pervan je odmah odlučio reagirati na najave predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da će s Pantovčaka biti uklonjena bista Josipu Brozu Titu, koja je dosad stajala uz biste drugih poznatih Hrvata poput Stjepana Radića ili Ante Starčevića, i zatražiti da ju se donira kokorićkom muzeju. - U svom Titovom muzeju u Kokorićima posjedujem puno maršalovih bisti, ali ne sumnjam da će ova s Pantovčaka, koju je odabrao i posebno cijenio prvi hrvatski predsjednik i Titov najmlađi general Franjo Tuđman, biti najljepša, te će tako zauzeti središnje mjesto u zgradi, kaže Pervan. Dodaje kako on i njegovi sugrađani poštuju antifašističku borbu Hrvatske protiv fašizma, borbu protiv zla u koju su se tisuće Vrgorčana uključile 1941. godine, a i 1991. godine kada se nad Hrvatskom ponovno bio nadvio sličan tamni oblak fašizma. Najavljuje kako će uskoro u Titovom muzeju počasno mjesto zauzeti i bista njegova najmlađeg generala Franje Tuđmana.

KRALJEVSKO PLAVA

MAKARKA ODJENULA KOLINDU ZA INAUGURACIJU

Piše: Andrea Topić
Četvrtak, 26 Veljača 2015

Image Lidija Skočibušić (40) zagrebačka je modna dizajnerica makarskih korijena. Nakon što je u rodnom gradu podno Biokova završila srednju Matematičko-informatičku školu, diplomirala je na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu na smjeru Projektiranje i dizajn tekstila i odjeće. Od tada u svojoj karijeri niže samo uspjehe. Svoje potpise ostavila je na kreacijama uglednih modnih kuća kao što su X Nation i Heruc, a od 2005. godine radi kao glavna dizajnerica branda Stolnik. U sklopu te ugledne zagrebačke modne kuće odijevala je brojne hrvatske javne ličnosti, odvjetnice, arhitektice i liječnice, a njeno ime našlo se u medijima nakon što je prošlog tjedna dizajnirala odjevnu kombinaciju za Kolindu Grabar-Kitarović povodom inauguracije.

Outfit moderne državnice

Prepoznatljivi plavi kaput i u istoj nijansi kreirana plava haljina dobila je pohvale od brojnih modnih stilista, koji su se jednoglasno složili kako je ovaj predsjedničin outfit 'moderne državnice' bio pun pogodak. Ideja za kraljevsko plavu kombinacija kaputa i haljine, kako nam kaže Lidija, nastala je u suradnji s predsjednicom. - Na prvom sastanku s predsjednicom i njenim timom odredili smo da bi to trebala biti haljina i kaput s obzirom na godišnje doba. Dobili smo određene smjernice s obzirom na ono što protokol nalaže i na želje predsjednice. Od početka je bila ideja da kostim bude u plavoj boji, a boja slonovače se uzela u obzir u slučaju da ne nađemo zadovoljavajuću nijansu plave u adekvatnoj tkanini. S obzirom da samo našli obje boje u predivnom materijalu, odlučeno je da se rade dvije varijante, pojašnjava dizajnerica. Na pitanje koliko je  predsjednica bila zahtjevna odgovara kako s njom nije bilo nikakvih problema.

Po tkaninu u inozemstvo

- Predsjednica je izravna i ne komplicira, jasno kaže što želi a što ne, no također je i voljna saslušati i prihvatiti sugestije. Ne mogu reći da je bila zahtjevna, kaže Lidija, dodavši kako je pet osoba radilo na realizaciji.  - Na izradi kompleta radilo je pet osoba. Dvije krojačice, jedna gospođa za ručni rad i završnu doradu, konstruktorica i ja. Od konstrukcije kroja po mjerama predsjednice, modeliranja da bismo dobili željenu formu do šivanja tkanine, sve je zahtijevalo puno znanja, iskustva i strpljenja, kaže Lidija. Nekolicina medija pišući o stvaranju ove kreacije naveli su kako je bilo problema s nabavkom materijala. Lidija nam to potvrđuje. - Po tkaninu smo se morali uputiti u inozemstvo, ali smo relativno brzo pronašli što smo zamislili. Odabrana tkanina je inače jako fine teksture, fluidna i teška te ju je trebalo obuzdati u područjima koja zahtijevaju stabilnost, kaže Lidija.

SPOROST INSTITUCIJA

U četiri godine u Makarskoj nije etažirana nijedna od 86 zgrada

Piše: Dijana Turić
Četvrtak, 26 Veljača 2015

Image U posljednje četiri godine u Makarskoj je i dalje aktualna problematika uknjižbe i etažiranja zgrada koje su sagrađene u periodu od 1968. do 1991. godine. Za stambene zgrade sagrađene nakon 1991. godine elaborat etažiranja napravljen je uglavnom prilikom njihove gradnje. Zakonski rok pokretanja procesa etažiranja je od 2013. godine prolongiran za početak ove godine, a potom do 1. siječnja 2016. godine. Ukoliko se ovaj rok ne ispoštuje, na stambene zgrade bi se kao vlasnik mogla upisati Republika Hrvatska. Međutim, šokantna je činjenica da u četiri godine u Makarskoj nije etažirana nijedna od 86 zgrada koje su sagrađene od 60-ih do 90-ih godina, što znači da nijedan od stanara ovih zgrada ne može dobiti vlasnički list. Jedina zgrada koja je uknjižena 2011. je zgrada u Ulici Ante Starčevića 11.

Makarska nema knjigu položenih ugovora

U razgovoru s predstavnicima Stambenog gospodarstva, te tvrtki Dub inženjering Split i Corrigo koje su dobile posao održavanja zgrada, doznali smo da najveći problem leži u sporosti institucija, odnosno Ureda za urbanizam te Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda i Ureda za katastar Makarska. Osim toga, Makarska je jedini grad u Hrvatskoj koji nema knjigu položenih ugovora, pa je stoga i nemoguće povezivanje sa zemljišnom knjigom. Kako su nam pojasnili iz tvrtke Corrigo, knjiga položenih ugovora bila je prvi stupanj upisa stanova u zemljišnik prije postupka uknjižbe i u nju su se bilježili kupoprodajni ugovori o stanu vlasnika. Kako kažu naši sugovornici, u zgradama koje su izgrađene 60-ih godina, postupak nikada nije završen kao što je trebao biti, a to je da se kompletna dokumentacija o zgradi i stanovima preda u katastar i zemljišnik. Kako nam je pojasnio referent za tehničke poslove u Stambenom gospodarstvu Ivica Puharić, najveći broj neetažiranih zgrada nalazi se na Dugišu i Gorinki i u većini slučajeva su napravljeni završni koraci za uknjižbu i etažni elaborati koji još nisu sprovedeni u Sudu. - Radimo maksimalno koliko god možemo na cijelom procesu etažiranja. Logično je da službenici Ureda za urbanizam imaju puno posla jer su opterećeni legalizacijama, upisima, uknjižbama i izgradnjom novih kuća i objekata tako da im nije lako. Prema mom mišljenu, etažiranje sigurno neće biti završeno do kraja ove godine i rok će se prolongirati. Najlakše je bilo odraditi prvi dio procesa i angažirati geodete i arhitekte te napraviti elaborate što traje svega par mjeseci. Međutim, tada se pojavljuju problemi s imovinsko-pravnim odnosima, jer ako dođe do tužbi, parnice traju i do pet godina, kazao je Puharić koji dodaje da ako se Republika Hrvatska i upiše na neetažirane zgrade, država ne može uzeti vlasništvo čovjeku koji je kupio stan i koji ima ugovor o kupoprodaji.

Zapinje i u ostalim gradovima

Probleme s uknjižbom zgrada ima i splitska tvrtka Dub inženjering koja je u Makarskoj zadužena za održavanje 15 stambenih zgrada. Prema riječima direktora tvrtke Ina Jelavića, rok za etažiranje se stalno prolongira upravo zbog činjenice što je riječ o opsežnom i zahtjevnom poslu. - U svim gradovima je zapelo u zemljišniku i katastru koji su zadnja adresa za uknjižbu i etažiranje, i na kraju sve to suci moraju pogledati i ovjeriti tako da baš nije sve jednostavno kako se čini. Sada je samo stvar koliko to dopire do vlasnika stanova, a poznato je da se do kraja godine treba podnijeti zahtjev za etažiranje zgrada koje nisu evidentirane. U Splitu je predana papirologija za uknjižbu i etažiranje tisuću zgrada, a samo ih je 30 etažirano, tako da tu ništa nije čudno, kaže Jelavić.


INES BARAĆ I MILAN RAIČ, TVRTKA CORRIGO

Osam koraka do etažiranja

- Do uknjižbe i etažiranja potrebno je provesti osam koraka, a za svaki pojedini korak potrebni su mjeseci pa čak i godine. U Odjelu za gospodarenje prostorom potrebno je utvrditi građevinsku česticu, potom je potreban parcelacijski elaborat koji opet ide na potvrdu Odjelu za gospodarenje prostorom i na provedbu u katastar koji je po službenoj dužnosti prosljeđuje zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda koji knjiži česticu. Potom zemljišnik uplanjuje zgradu i knjiži postojeće stanje nove čestice, a elaborat etažiranja ide na potvrdu Odjelu za gospodarenje prostorom. Na samom kraju elaborat etažiranja ide zemljišniku na upis i tu je proces završen. Svaka uknjižba zahtijeva upravni, pravni i tehnički postupak i zato su i upravitelji zgrada dobili zakonsku obvezu da do kraja ove godine pokrenu uknjižbu. Proces uknjižbe smo napravili za sve zgrade kojima upravljamo i sada nam preostaje samo da institucije odrade svoj dio posla. Međutim, problemi nastaju prilikom ishodovanja dokumenata, pa smo primjerice, za rješenje na utvrđivanje građevinske čestice za zgradu u Ulici kipara Meštrovića čekali dvije godine, kažu Baraž i Raič.

KOLIKO ZARAĐUJU VIJEĆNICI

Baškovođanima 1500 kuna mjesečno, Breljani i Tučepljani ne uzimaju ništa

Piše: Dijana Turić
Četvrtak, 19 Veljača 2015

Image Na dnevnom redu prve radne sjednice Gradskog vijeća Grada Vrgorca koja se ipak nije održala prošle srijede zbog nedostatka kvoruma, trebala se naći nova odluka o vijećničkim naknadama. Tako je predsjednik vrgoračkog Vijeća Ante Pranić predložio da se naknade vijećnicima smanje sa 500 kuna mjesečno na 1 kunu. Predsjednik Vijeća bi umjesto dosadašnjih 1500 kuna, primao naknadu od 3 kune mjesečno, a potpredsjednici po 2 kune mjesečno umjesto prijašnjih 750 kuna. Tragom Pranićeve inicijative, istražili smo koliki je iznos vijećničkih naknada u Gradskom vijeću Makarske te Općinskim vijećima Brela, Baške Vode, Tučepi, Podgore i Gradca. Kad se sve skupa zbroji, dobili smo iznos od 410.800 kuna koliko iz proračuna za 56 vijećnika ukupno izdvajaju Grad te općine Baška Voda, Podgora i Gradac. Vijećnici Općina Tučepi i Brela kojih je ukupno 22, odnosno po svakom Vijeću 11, ne dobivaju nikakvu naknadu za svoj rad. Prvak po naknadama je Općina Baška Voda koja godišnje za rad 13 vijećnika izdvaja 252 tisuće kuna, a potom slijedi Grad Makarska koji za 17 vijećnika iz gradskog proračuna godišnje izdvoji najmanje 145.200 kuna i to pod pretpostavkom da se u 12 mjeseci održe četiri sjednice Vijeća, odnosno svaka tri mjeseca. Treća po redu je Općina Gradac koja za rad 13 vijećnika godišnje izdvoji 8000 kuna, dok Općina Podgora za također 13 vijećnika u 12 mjeseci izdvoji 5600 kuna. Sve vijećničke naknade u općinama i Gradu se isplaćuju redovito izuzev Općine Podgora koja naknade vijećnicima nije isplatila godinu dana i osam mjeseci. Nadalje, svaka od općina pa tako i Grad Makarska imaju poseban režim isplate naknada pa se iste po sudjelovanju na sjednici isplaćuju gračkim i podgorskim vijećnicima, baškovoški vijećnici naknade dobivaju svakog mjeseca, dok su gradski vijećnici Makarske plaćeni i svakog mjeseca i po sjednici Vijeća.

Gradskim vijećnicima mjesečno 500, a po sjednici još 300 kuna

Tako su vijećnici Gradskog vijeća Makarske plaćeni 500 kuna mjesečno, predsjednici Vijeća isplaćuje se 1200 kuna, a dvama dopredsjednicima po 1100 kuna. Osim toga, svih 17 vijećnika dobije još i 300 kuna po sjednici. Ove informacije ustupila nam je predsjednica Vijeća Jagoda Martić koja je kazala da su naknade određene odlukom koju je Gradsko vijeće davno donijelo i to prije prošlog mandata od kada se nije ni mijenjala. - Vijeće Grada ili općine nema neke zakonske odredbe koliki će iznos naknada isplaćivati vijećnicima, već to ovisi od sredine do sredine. Naknade su pod ingerencijom Vijeća koje ima mogućnosti iste povećavati i smanjivati. Znam da su primjerice, u zagrebačkoj Skupštini naknade vrlo visoke i to skoro kao naknade saborskih zastupnika. Mislim da naknade u našem Vijeću nisu ni male ni velike, već su u usporedbi s drugim gradovima, u nekom prosjeku obzirom na važnost Vijeća, kazala je Jagoda Martić dodavši da bi se o smanjivanju naknada moralo razmišljati da je Grad kojim slučajem u lošoj financijskoj situaciji, odnosno da je gradski proračun upitan za izvršenje. - Netko može reći da su naknade visoke i da ih vijećnici ne zaslužuju, ali ja opet kažem da ako vijećnik hoće raditi svoj posao temeljito kako i treba, onda ta naknada nije velika. Premda zvuči kao floskula, doista to nije samo prisustvovanje sjednici jer je zapravo vijećnički posao u lokalnoj sredini najzahtjevniji, kazala je Jagoda Martić napomenuvši da vijećnik treba ostvariti puno kontakata i razgovora jer 'svi nešto traže i hoće', a tu je još i puno protokolarnih obveza. Osim toga, predsjednica Gradskog vijeća mišljenja je da je dužnost svih vijećnika pojaviti se na obilježavanju važnih datuma ili polaganju vijenaca jednako kao i na izložbama i promocijama. - Trebamo svi pratiti život u gradu jer na kraju krajeva, mi za sve te stvari dižemo ruke prilikom usvajanja proračuna. Naime, kada izglasamo da se nešto financira, onda taj događaj moramo i popratiti da bismo se uvjerili kako to sve zajedno funkcionira, a ne kritizirati na slijepo, kazala je predsjednica Vijeća koja napominje da sve gore navedeno opet ovisi od vijećnika do vijećnika.

Baškovoškim vijećnicima mjesečno 1500 kuna

Prvak po iznosu u vijećničkim naknadama ja Općina Baška Voda čiji vijećnici mjesečno dobivaju 1500 kuna za rad u Vijeću i to neovisno o tome je li se sjednica održala i naravno jesu li nazočili sjednici. Kako nam je kazao predsjednik Općinskog vijeća Općine Baška Voda Ante Lončar, odluka o isplati vijećničkih naknada nije se mijenjala od prošlog saziva Vijeća, već je istu sadašnje Vijeće samo potvrdilo. Tako Lončar kao predsjednik Vijeća mjesečno dobije 3000 kuna, dok dva dopredsjednika i vijećnici dobiju po 1500 kuna mjesečno. U Općinskom vijeću Općine Gradac situacija je nešto drugačija pa tako 13 vijećnika naknade dobije u prosjeku svako tri mjeseca i to samo pod uvjetom ako su sudjelovali u radu sjednice Vijeća. Kako nam je rekao grački donačelnik Davor Andrijašević, predsjednik Vijeća dobije 200 kuna po sjednici, a članovi Vijeća i potpredsjednici po 150 kuna. - Ova je odluka na snazi dugi niz godina i nemamo je namjere povećavati pa iz Općina iz proračuna godišnje potroši do 10 tisuća kuna ovisno o tome koliko je vijećnika nazočno na sjednicama, kazao je Andrijašević. Najskromnija od svih općina koje svojim vijećnicima isplaćuju naknadu je Općina Podgora koja svakom od 12 vijećnika uključujući i dopredsjednike Vijeća po sjednici plati 100 kuna. Predsjednik Vijeća pak dobije 200 kuna po sjednici što nam je predsjednik Ivo Mihaljević i sam potvrdio. Međutim, Mihaljević kaže da Općina od početka saziva sadašnjeg Vijeća, nijednom vijećniku pa tako ni njemu, još ništa nije isplatila. - Naknade su regulirane odlukom Vijeća iz 2009. godine koja je samo potvrđena u ovom mandatu i nije se mijenjala. Premda nisu bile isplaćivane skoro dvije godine, doznao sam da će uskoro vijećnicima biti isplaćeni svi zaostaci, kazao je Mihaljević dodavši da njega osobno nikakva naknada ne zanima tako da mu je svejedno.

Sa 60 tisuća kuna na nulu

Posebna situacija u posljednje skoro dvije godine vlada u Općinskom vijeću Općine Brela čijih 11 vijećnika ne dobiva ni lipe naknade za rad u Vijeću. Ovakva situacija razvila se nakon što je na konstituirajućoj sjednici Vijeća predsjednik Ivo Šodan odmah kazao da će se odreći svoje naknade pa su njegov primjer slijedili i ostali vijećnici. Međutim, fascinantan je podatak da je bivša predsjednica Vijeća godišnje dobivala čak 60 tisuća kuna godišnje, što se zbivalo za vrijeme mandata bivšeg načelnika Ivice Carevića. Kako kaže Šodan, predsjednici Vijeća tada je redovito isplaćivana mjesečna naknada od 5000 kuna bez obzira na održane sjednice, dok su potpredsjednik Vijeća i vijećnici dobivali po 300 kuna po sjednici. - Na prvoj sjednici sam se odrekao naknade predsjednika Vijeća, a slijedom toga, naknade su se poslije odrekli i svi vijećnici. Sada nitko od nas ne prima nikakvu naknadu, a moralno je da svi oni koji se žele baviti javnim poslom ne trebaju primati nikakav novac. Naknade sam se najviše odrekao zbog ovrha koje Općina mora plaćati jer je dovedena u bezizlaznu situaciju pa je ovo odricanje bio moralan odgovor na situaciju kakva vlada u Općini, kazao je Šodan dodavši da bilo kakva naknada ne bi bila korektna prema Općini koja 'grca' u minusima.

Tučepski vijećnici nikada nisu primali naknade

Jednako kao i breljanski vijećnici, ni 11 tučepskih vijećnika ne dobiva nikakvu naknadu za svoj rad u Vijeću. Međutim, za razliku od vijećnika Općine Brela, njihove kolege iz tučepskog Vijeća naknadu nikada nisu ni dobivale jer Vijeće nikada nije niti donijelo odluku o isplati naknada vijećnicima. Kako nam je rekao tučepski načelnik Ante Čobrnić, nedavno je o planu da Vijeće ipak uvede neku simboličnu naknadu, razgovarao s koalicijskim partnerom Perom Šimićem. -Mislim da ima smisla donijeti odluku o naknadi, ali na nekoj simboličnoj razini jer se vijećnici ipak trude za pripreme Vijeća. Ni HDZ ni SDP nikada nisu imali političku volju za donošenjem odluke o vijećničkim naknadama tako da se nikada nije ni uvela, kazao nam je Čobrnić.

 

VIJEĆNIČKE NAKNADE U BROJKAMA

*BAŠKA VODA     

*mjesečne naknade

*iz proračuna se godišnje izdvaja 252 tisuće kuna

*predsjednik Vijeća 3000 kuna, godišnje 36 tisuća kuna

*potpredsjednik Vijeća 1500 kuna, godišnje 18 tisuća kuna

*vijećnici 1500 kuna, godišnje 18 tisuća kuna

*MAKARSKA

*naknade su i mjesečne i po sjednici

*iz proračuna godišnje oko 145.200 kuna

*predsjednik Vijeća 1200 kuna mjesečno plus 1200 kuna za če-tiri sjednice, ukupno 15.600 kuna godišnje

*potpredsjednici 1100 kuna mjesečno plus 1200 kuna za četiri sjednice, ukupno 14.400 kuna godišnje

*vijećnici 500 kuna mjesečno plus 1200 za četiri sjednice, ukupno 7200 kuna godišnje

*GRADAC

*naknade su po sjednici

*godišnje iz proračuna oko 8 tisuća kuna

*predsjednik Vijeća 200 kuna, godišnje 800 kuna

*dopredsjednici Vijeća 150 kuna, godišnje 600 kuna

*vijećnici 150 kuna, godišnje 600 kuna

*PODGORA

*naknade po sjednici

*godišnje iz proračuna 5600 kuna

*predsjednik Vijeća 200 kuna, godišnje 800 kuna

*potpredsjednik 100 kuna, godišnje 400 kuna

*vijećnici 100 kuna, godišnje 400 kuna

*BRELA

0 kuna

*TUČEPI

0 kuna

 

Stranice 1 - 14 od 809

Online Izdanje
Broj. 638

03 Ozujak 2015 _____________

Pretplatite se!
Kontakt: 021/678-727 ili

kronika@st.htnet.hr

Već ste pretplatnik? Prijavite se.
Zapamti me

Referendumsko pitanje

Smatrate li da će se tematizacijom plaža podići kvaliteta turističke ponude?

Online

Gostiju online: 6
  • Posjetitelja: 10831961
Sibenski Portal
Zaposlime.hr
© 2011 Makarska kronika - List Makarske rivijere, zabiokovlja i otoka